Tjedan dana od posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj počeli su se bilježiti prvi pomaci kao rezultat svih razgovora obavljenih u Zagrebu. Predstavnici obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja danas su u Beogradu, tijekom gotovo dva sata razgovora, Vučiću i njegovim suradnicima iznijeli svoje zahtjeve kako bi se konačno, poslije više od 26 godina, riješilo pitanje nestalih.
Predsjednica Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir rekla je kako je Vučić im tijekom razgovora obećao puno toga kako bi se ovo goruće pitanje riješilo.
-Niti vjerujemo niti ne vjerujemo u sve to. Mi sada čekamo da vidimo što će biti napravljeno i hoće li se ostvariti obećanja iz Zagreba kada je Vučić rekao da želi pomoći. Skrenuli smo mu pažnju da srpske institucije više od 20 godina nisu po pitanju nestalih napravili ništa. Ukazali smo i na dokumente iz vukovarske bolnice ali i arhive JNA u kojima sve stoji i koji su najprecizniji i najtočniji. Smatramo da on kao predsjednik Srbije može utjecati da se te stvari riješe, rekla je Alvir.
Dodala je i kako srbijanskog predsjednika nisu uvjetovali nikakvim rokovima, a najavljen je za nekoliko dana i sastanak čelnika srbijanske Komisije za nestala lica i povjerenstva Vlade RH za nestale osobe kada bi se mogli vidjeti i prvi rezultati ovoga razgovora. Dogovoreno je i kako će ih iz Vučićevog ureda na tjednoj razini izvještavati o učinjenome ali i obećano da će obitelji nestalih u svakom trenutku moći posjetiti bilo koje NN grobište na području Srbije ako imaju bilo kakvih saznanja. Zahtijevana je i puna suradnja srbijanskih institucija s institucijama u Hrvatskoj kada je riječ o nestalim osobama.
-Vučić nam je rekao da nema niti jedan razlog zašto se ne bi uključio u rješavanje toga pitanja. Kazao je i kako ga ne interesira zaštita osoba koje su 1991 godine i kasnije bile u lancu odgovornosti, istakla je Alvir koja je Vučiću poklonila značku koja simbolizira nestale osobe.
Neposredno prije sastanka s predstavnicima udruga zatočenih i nestalih srbijanski predsjednik održao je sastanak i s Tomislavom Žigmanovim, predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine inače najjačom političkom strankom s hrvatskim predznakom u Srbiji. -Izuzetno sam zadovoljan s ovim razgovorom. Vjerujem kako Hrvati u Srbiji, ako se ostvari sve što smo razgovarali, mogu očekivati bolje dane, rekao je Žigmanov.
Kazao je kako je tijekom razgovora bilo riječi o političkom zastupništvu vojvođanskih Hrvata, manjinskim pravima, obrazovanju na hrvatskom jeziku i pismu, financiranju hrvatskih kulturno umjetničkih udruga, obnovi doma u Tavankutu, kupovini rodne kuće bana Jelačića... Bilo je riječi i o osjetljivim stvarima poput one da se na neki način obilježe stradanja Hrvata u Srijemu tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća za što se DSHV kontaktirati preostale Hrvate kao i katoličku crkvu.
-Nekoliko puta predsjednik Vučić rekao je kako ne želi da su Hrvati ni na koji način ugroženi u Srbiji i da želi da slobodno žive. Istaknuo je i kako Hrvati u Vojvodini ne predstavljaju nikakvu prijetnju za Srbiju. Dogovorili smo i nositelje za određene aktivnosti ali i novi sastanak za nekih mjesec dana, rekao je Žigmanov.
Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir kazala je da će zatražiti i povratak dokumenata iz vukovarske ratne bolnice, a koje su po okupaciji Vukovara uzeli pripadnici Jugoslavenske vojske (JNA). "Idemo sa zahtjevom da Vučić, prema obećanju koje je dao u Zagrebu, a pitao je kako može pomoći u pitanju rješavanja nestalih osoba, da to i učini. Da izvrši utjecaj na institucije u Srbiji koje raspolažu podacima o nestalim osobama i da se Republici Hrvatskoj daju traženi podaci te da se daju podaci koje mi ne možemo točno definirati, ali znamo da se nalaze u arhivima", istaknula je u izjavi Hrvatskoj televiziji (HTV) predsjednica Saveza udruga Alvir.
Republika Hrvatska još traga za 1945 nestalih i smrtno stradalih hrvatskih branitelja i civila tijekom Domovinskog rata. Prema najavi, srbijanski predsjednik Vučić primit će danas u odvojenim susretima predstavnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, koje će predvoditi Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini te predstavnike hrvatskih udruga nestalih osoba.
KADA smo mi Bunjevci, pre tri veka, kao autohton narod, iz Bosne i Herecegovine, Dalmatinske Zagore i Dalmacije, došli na ove prostore, Hrvatska nije postojala kao država, niti je bila definisana hrvatska nacija. Ceo prošli vek protekao je u pokušajima da nas učine Hrvatima, tako je i danas, ali mi se ne odričemo ni sebe, ni svoje države Srbije. - Da činimo drugačije, pogazili bismo svetlu ulogu naših predaka koji su, 25. novembra 1918. zajedno sa Srbima odigrali ključnu ulogu u istorijskom prisajedinjenju Bačke, Banata i Baranje Kraljevini Srbiji, a mi to, uprkos pritiscima, nikada nećemo učiniti .