Utorak je ključni dan za izbor demokratskog predsjedničkog kandidata koji će se sučeliti sa sadašnjim predsjednikom SAD-a Trumpom na izborima u studenome. Toga dana (Super Tuesday) u 14 se država, uključujući najnapučenije, Teksas i Kaliforniju, bira demokratski kandidat. Tih 14 država determinira 34 posto delegata (1357 od 3979) koji će na konvenciji Demokratske stranke u srpnju predstaviti protukandidata Trumpu.
U pogledu mogućnosti da demokrati za svoga kandidata izaberu Bernieja Sandersa politolog na Harvardu i jedan od najvećih stručnjaka za krizu liberalne demokracije Yascha Mounk u reviji The Atlantic piše da kandidati ljevice unutar Demokratske stranke govore o imaginarnom biračkom tijelu.
Sanders (i Alexandria Ocasio-Cortez) teorijom mobiliziranja želi privući birače koji ne izlaze na birališta jer su uvjereni da bi pobijedili privuku li te birače s obzirom na to da su uvjereni kako na birališta ne izlaze uglavnom mladi, manjine i privrženi krajnjoj ljevici. No, iz istraživanja koje je provela ustanova Knight Foundation na uzorku od 14.000 Amerikanaca proizlazi da nije tako. Velika većina od onih koji ne izlaze na birališta nema karakteristike koje zamišlja Sanders.
Prvo, oni koji ne izlaze na birališta u velikoj su većini bijelci, dvojica od trojice, dok ne bira samo 13 posto Afroamerikanaca i 15 posto Hispanaca. A drugo, ti bijelci nebirači manje su ljevičari od onoga što se misli i vjerojatno su za podizanje zida na granici s Meksikom i za slobodnu prodaju oružja, primjerice. Među onima koji izlaze na birališta 38 posto se smatra demokratima, a 30 posto republikancima (i na prošlim izborima Clinton je po broju glasova pobijedila Trumpa, ali izborni je sustav njemu dodijelio pobjedu), a među onima koji ne izlaze na birališta 31 posto sebe smatra demokratima, a 26 posto republikancima. Većina sebe smatra umjerenima ili konzervativnima, a samo svaki peti kaže da je liberal. Mounk smatra da je prirodno nade uložiti u glasove onih koji do sada nisu izlazili na birališta, ali treba biti realan.