japanske sumnje

Američki su 'videodokazi' uvijek dosad bili objava rata

Foto: KYODO/REUTERS/PIXSELL
Yutaka Katada
Foto: Reuters/PIXSELL
Mike Pompeo
Foto: Reuters/Pixsell
Donald Trump
Foto: Reuters/PIXSELL
Napad na tankere
Foto: Reuters/PIXSELL
Napad na tankere
Foto: Reuters/PIXSELL
Napad na tankere
Foto: Reuters/PIXSELL
Napad na tankere
Foto: Reuters/PIXSELL
Tankeri
Foto: Reuters/PIXSELL
Napad na tankere
Foto: Reuters/PIXSELL
Napad na tankere
Foto: Reuters/PIXSELL
Napad na tankere
15.06.2019.
u 08:05
Naš je instinkt vjerovati SAD-u jer su naši najbliži saveznici, kaže London
Pogledaj originalni članak

Kao što se i očekivalo, Amerika je optužila Iran da je odgovoran za napad na dva tankera u Omanskom zaljevu. Američki državni tajnik Mike Pompeo kazao je da se “ova pretpostavka temelji na obavještajnim informacijama, korištenim oružjima i razini stručnosti potrebnoj za izvedbu takve operacije, nedavnim iranskim napadima na prijevoz robe te na činjenici da nijedna grupacija koja djeluje na tom prostoru nema potrebne resurse i vještine da nastupi s tako visokim stupnjem sofisticiranosti”.

Kao dokaz Pompeo je pustio videosnimke na kojima se vidi kako manji brod prilazi japanskom tankeru nakon čega jedna osoba uklanja predmet s trupa broda. Američka vojska smatra da je objekt neeksplodirana mina. Iranski brod približio se tankeru osam sati nakon napada i evakuacije posade, a američke vlasti smatraju da su Iranci pokušavali ukloniti preostale mine i tako skriti dokaze.

Vidjeli leteće objekte

Tvrdnje SAD-a da su brodovi pogođeni torpedom demantirao je japanski vlasnik napadnutog tankera kazavši da su članovi posade vidjeli “leteće objekte” prije eksplozije. Direktor brodara “Kokuka Sangyo” Yutaka Katada kazao je da je tanker Kokuka Courageous dva puta napadnut, no zanijekao je da je pogođen torpedom jer su oštećenja na brodu iznad površine vode.

Foto: Reuters/PIXSELL
Napad na tankere

I Norveška, čiji je tanker također pogođen, ističe da je “prerano” za zaključak tko je odgovoran za napad na dva tankere.

“Prerano je za zaključke o tome tko je odgovoran, a vrlo sam zabrinuta zbog situacije u toj regiji”, rekla je norveška ministrica vanjskih poslova Ine Eriksen Soreide upozorivši kako treba biti na oprezu s izjavama jer je potrebno “jako malo” da situacija eskalira.

I dok svi s rezervom gledaju na labave američke dokaze, jedini koji u njih vjeruju su njihovi najveći saveznici Velika Britanije koja je, kako se to već u praksi pokazalo, slijepo vjerovala američkim dokazima da Sadam Husein posjeduju oružje za masovno uništenje, kao i u slučaju Libije i rušenju Moamera Gadafija. Objava tih “dokaza” bila je zapravo objava rata tim državama.

“Donijet ćemo svoju neovisnu procjenu, imamo proceduru za to, no nemamo razloga ne vjerovati američkoj procjeni. Naš je instinkt vjerovati im jer su naši najbliži saveznici”, rekao je britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt.

Neki smatraju da bi iza svega mogli stajati Trumpovi jastrebovi – šef diplomacije Mike Pompeo i voditelj nacionalne sigurnosti John Bolton – koji ne kriju da bi najradije bombardirali Teheran.

John Bolton pokušat će možda isprovocirati Iran da ispali prvi hitac”, napisao je nedavno konzervativni kolumnist Max Boot u Washington Postu. Neki pak smatraju da je napade izvela Saudijska Arabija kojoj je najveći interes da SAD napadne Iran.

Mnogi su stručnjaci sigurni da su američki dokazi neuvjerljivi jer, da je to učinila iranska Revolucionarna garda, za sobom ne bi ostavila nikakav trag. Iako je iranska Revolucionarna garda preko šijitske paravojne formacije izvela nekoliko smrtonosnih napada na američke i zapadne interese na Bliskom istoku, do dana današnjeg SAD, osim sumnje, ne može doći do opipljivih dokaza kojima bi mogao direktno okriviti iransku Revolucionarnu gardu za smrtonosne samoubilačke napade na američko veleposlanstvo u Bejrutu u travnju 1983. kada je poginulo 17 američkih državljana. Isto tako, u prosincu 1983., šijitski ekstremisti su napali američko i francusko veleposlanstvo u Kuwaitu, glavnom gradu Kuvajta. U napadu je poginulo pet osoba, a ranjeno je 86. U listopadu 1983. šijitski ekstremisti napali su vojarne američkih marinaca blizu bejrutske zračne luke, koji su bili u misiji u toj zemlji. U napadu je ubijen 241 marinac.

Zbog ‘sporazuma stoljeća’?

Iran je “kategorički odbacio neutemeljene tvrdnje” Washingtona. I dok eskalacija napetosti u regiji Zaljeva prijeti izbijanjem šireg sukoba, Iranska misija pri UN-u je u izjavi optužila SAD i njegove regionalne saveznike za “ratno huškanje”.

Napetost u Zaljevu dolazi u vrijeme kad SAD i neke arapske zemlje na čelu sa Saudijskom Arabijom razrađuju plan o, kako ga nazivaju, “sporazumu stoljeća” koji bi riješio palestinsko pitanje, čiji je arhitekt Trumpov zet Jared Kushner, prema kojem bi Palestinci dobili državu na području Zapadne obale i Pojasa Gaze, a glavni bi grad bio gradić Abu Dis, a ne Jeruzalem. Jedini tko se protivi tom sporazumu upravo je Iran i stoga analitičari ne isključuju mogućnost da je ovoj eskalaciji u Zaljevu cilj dodatno pritisnuti Iran da ne sabotira taj sporazum.

Ratne trube na Bliskom istoku sve su glasnije. 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 57

JA
Jahutockakom
08:33 15.06.2019.

Ceka se promptno priopcenje hrvatske diplomacije u kojem se zestoko osuduje iranska agresija

CH
chemica
09:48 15.06.2019.

Sve im vjerujem, osobito nakon "otkrića" nepostojećeg iračkog nuklearnog oružja. Baš da vidimo koji će EU tulavac ovaj put podržati agresiju. Englezići nakon Brexita ionako nemaju drugog izbora nego da vise jenkijima iz guze pa ih i ne treba previše osuđivati. Kolonijalna nacija koja je postala kolonijom.

KI
kimi
08:24 15.06.2019.

Već viđen scenario ali činjenica je da u 99% sr*nja koja su se desila od 2WW Ameri imaju svoje prste. Neće se smiriti dok ne izazovu treći svetski rat.