Predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama udaljeni su više od godine i pol, ali kampanja za njih već se zahuktala. U ovom trenutku čini se da je najizgledniji scenarij taj da će Amerikanci ponovno birati između trenutačnog predsjednika Joea Bidena i njegova prethodnika Donalda Trumpa. Dvojica su političara polarizirajuća i, ukupno gledano, nepopularna, ali podrška među dijelom članstva u svojim strankama mogla bi biti dovoljna da Amerikanci 2024. svjedoče reprizi izbora iz 2020. godine.
Amerikanci će za predsjednika glasati 5. studenog 2024. godine, ali Trump je lansiranjem svoje kampanje još sredinom studenog 2022. pokrenuo lavinu ranih predsjedničkih kandidatura.
U SAD-u političar najprije mora pobijediti na unutarstranačkim izborima organiziranima u svim saveznim državama, zato je uvijek fokus javnosti u prvom dijelu kampanje, u kojem se već nalazimo, na natjecanju unutar dvije velike stranke. Na republikanskoj strani u utrku su se službeno uključili Trump, bivša veleposlanica u Ujedinjenim narodima i bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley te poduzetnik Vivek Ramaswamy. Analitičari čekaju hoće li se kandidirati Ron DeSantis, popularni guverner Floride kojeg se smatra Trumpovim daleko najsnažnijim potencijalnim izazivačem.
Trump je izgubio dobar dio podrške stranačkog establišmenta koji ga smatra previše nepopularnim zbog imidža političara koji je pokušao srušiti demokraciju nakon prošlih izbora. No, birači ga još uvijek vole, a najnovije ankete govore da ima veliku prednost ispred DeSantisa – četiri ankete u veljači dale su mu prednost. Za Trumpa je najuvjerljivija anketa ona kompanije Emerson prema kojoj u odnosu na DeSantisa ima prednost od 30 postotnih poena – 55 prema 25%. S obzirom na to da još ima mnogo nepoznanica, uključujući i to hoće li se bivši Trumpov saveznik DeSantis uopće kandidirati, rezultati u anketama jako su raznoliki, a neke su pokazale i da je guverner Floride u prednosti (ipak, većina sustavno pokazuje da Trump vodi).
Trump je već kreirao plan o tomu kako planira napasti DeSantisa u kampanji, izvijestio je u petak dobro obaviješteni portal Axios – želi ga pokazati kao nelojalnog aparatčika stranačkog vrha koji je tijekom pandemije COVID-a donosio loše politike, a tijekom karijere često je mijenjao stajališta. Za političara o kojem govori cijela američka desnica, DeSantis je dosad bio prilično šutljiv.
S druge strane, nakon dobrog rezultata Demokratske stranke na izborima za Kongres prošle godine, Bidenova kandidatura praktički je sigurna, a mediji govore da bi predsjednik službeno mogao svoju kandidaturu istaknuti u nadolazećim tjednima. Za razliku od Trumpa, Biden ima podršku stranačkog vrha, a u posljednjim tjednima i lideri ideološki radikalnije lijeve frakcije u Kongresu također su stali iza predsjednika.
Iako se do izbora može mnogo toga promijeniti, Amerikancima se smiješi ponavljanje prethodnih izbora, odnosno utrka između Bidena i Trumpa, koji će 2029., kada završi mandat za koji će se kandidirati, imati 86 i 82 godine. Zanimljivo, ankete pokazuju da Amerikanci većinom uopće ne žele ponovno taj izbor – 58% demokratskih birača ne želi da njihov kandidat bude Biden, kao što i 49% republikanaca ne želi Trumpa, pokazuje istraživanje Washington Posta i ABC-a. U ovom trenutku birači su podijeljeni i oko eventualnog ishoda – jedna anketa u veljači pokazala je da Biden ima 2 postotna poena prednosti ispred Trumpa (47-45%), a druga da Trump za toliko vodi ispred trenutačnog predsjednika (45-43%).
VIDEO Otkriveno čime je Biden ušao u ratnu zonu
Demokrati imaju još dvije godine pripremiti prevaru... Pardonček: demokratske izbore!