“Ništa od izbora u HDZ-u, zašto pobjednika dovoditi u pitanje”

Kada je Davor Ivo Stier najavio da se povlači iz Vlade i posvećuje stranci kako bi kao politički tajnik dodatno demokratizirao HDZ uvođenjem modela “jedan član – jedan glas” za izbor svih stranačkih dužnosnika, izgleda da to aktualnom vrhu stranke bliskom šefu HDZ-a Plenkoviću nije baš najbolje zazvučalo.

Nema razloga za izbore sada

Iako Stier (barem za sada) nije inzistirao na što skorijem održavanju unutarstranačkih izbora u HDZ-u, nego na promjeni Statuta HDZ-a koji bi onda izbore na svim razinama u HDZ-u omogućio načelom “jedan član – jedan glas”, čini se da je njegova poruka shvaćena kao zagovaranje izbora u stranci na kojima bi se preispitala i pozicija šefa HDZ-a Andreja Plenkovića, jer bi unutarstranački izbori podrazumijevali i ponovno biranje predsjednika stranke.

– Trenutačno nema razloga za izbore u HDZ-u. Pobjeda na parlamentarnim i lokalnim izborima te nova većina u Saboru, uz snažnu potporu Predsjedništva i Nacionalnog vijeća, dokaz su čvrste potpore stranke politici Andreja Plenkovića. Ne razumijem koji su to razlozi da se preispituje ta politika na stranačkim izborima ako je ona pobjednička. Bez presedana je da se pobjednika dovodi u pitanje – rekao nam je izvor iz vrha HDZ-a koji je dio Plenkovićeva najužeg kruga suradnika. Pogled na unutarstranačke izbore sada se dramatično promijenio. Dosad se smatralo da je Plenkoviću u interesu održati izbore u stranci kako bi najviša stranačka tijela bila dizajnirana po njegovoj volji jer je HDZ preuzeo nakon ostavke Tomislava Kramarka u lipnju 2016. godine netom nakon što su se u toj stranci na svim razinama održali izbori u svibnju te godine. Tako je Plenković naslijedio Karamarkovo Predsjedništvo. Sada se spomen unutarstranačkih izbora doživljava kao preispitivanje Plenkovićeve politike.

– Možda bi nekima bilo draže da smo izgubili izbore i da se nismo presložili, ali jesmo i u tome je kvaka, dodao je naš izvor. U većini parlamentarnih stranaka, pa tako i u HDZ-u, stranački izbori održavaju se šest mjeseci nakon parlamentarnih. Budući da su izbori u rujnu 2016. godine bili izvanredni parlamentarni izbori, hoće li HDZ ponovno ići na unutarstranačke izbore ovisi o procjeni i odluci aktualne stranačke nomenklature. Plenković se osobno ne čini odveć zainteresiranim za izbore u HDZ-u jer mu je fokus na Vladi i stabilnoj saborskoj većini. Budući da je nakon smjene Mostovih ministara i propalog političkog braka HDZ-a i Mosta imao veliku krizu vlasti koja je ipak okončana novim brakom s HNS-om, čini se da će prije sve karte baciti na održavanje savezništva s narodnjacima u Vladi, nego što će se iscrpljivati u unutarstranačkim borbama.

Nestabilnost u Saboru

Prvo, ako vodstvo HDZ-a prihvati izmjene Statuta stranke koje predlaže Stier (dakle, da se svi HDZ-ovi stranački dužnosnici biraju načelom jedan član – jedan glas), to bi značilo da bi Plenković nakon izbora u HDZ-u dobio Predsjedništvo na čiji sastav (a samim time i lojalnost) ne bi mogao utjecati jer više ne bi bilo “šalabahter-demokracije”. Drugo, Plenković je u Predsjedništvo HDZ-a koje je naslijedio od Karamarka već uveo barem sedmero svojih ljudi pa mu je lagodnija kohabitacija s takvim Predsjedništvom nego s onim koje bi bilo izabrano voljom svakog člana HDZ-a. Treće, odstrel “Karamarkovih” članova Predsjedništva mogao bi mu značiti nestabilnost u Saboru jer su oni i zastupnici. Izbori u HDZ-u, čini se, pričekat će neko drugo vrijeme.