Predsjednik Parlamentarnog Odbora za pridruživanje Europske unije i Ukrajine Andrej Plenković je na čelu izaslanstva Europskog parlamenta danas u Kijevu s ukrajinskim kolegama razgovarao o političkoj, sigurnosnoj i gospodarskoj situaciji u Ukrajini, a nastavljen je dijalog o reformama koje poduzima Ukrajina u okviru Sporazuma o pridruživanju između EU i Ukrajine, priopćio je glasnogovornik HDZ-a.
Plenković, koji je i predsjednik HDZ-a, je supredsjedao s kolegom Mikolajem Knjažickim četvrtim sastankom Odbora za pridruživanje Europske unije i Ukrajine u Kijevu u utorak i srijedu.
Plenković je predvodio izaslanstvo EP u kojem su bili zastupnici Tibor Szanyi, Michal Boni, Jaromir Štetina, Kati Piri, Jasenko Selimović i Rebecca Harms.
"S ukrajinskim kolegama raspravljena je politička, sigurnosna i gospodarska situacija u Ukrajini te je nastavljen međuparlamentarni dijalog o reformama koje se poduzimaju u kontekstu provedbe Sporazuma o pridruživanju između EU i Ukrajine", a odbor je usvojio sveobuhvatne zaključke, priopćio je glasnogovornik Ivan Jabuka.
Plenković se susreo s ukrajinskim premijerom Vladimirom Groysmanom i tom prigodom ponovio snažnu potporu EP-a europskom putu Ukrajine, navodi se u priopćenju.
Glavna tema bilo je donošenje odluke na razini EU o bezviznom režimu za ukrajinske državljane, a Plenković je najavio izglasavanje pozitivnog izvješća o viznoj liberalizaciji za Ukrajinu na razini Odbora za građanske slobode idućeg tjedna te potom na plenarnoj sjednici EP-a, kaže se u priopćenju.
"Kazao je kako EU ne priznaje izbore koji su održani na Krimu za rusku Dumu budući da je riječ o ilegalno okupiranom i anektiranom teritoriju Ukrajine", navodi priopćenje.
Plenković je s predsjednikom ukrajinskog parlamenta - Vrhovne Rade - Andrijem Parubijem razgovarao o provedbi mirovnog sporazuma iz Minska te o naporima za mirnu reintegraciju privremeno okupiranih područja Ukrajine, uz želju da se iskoriste iskustva Hrvatske koja je uz potporu međunarodne zajednice mirno reintegrirala hrvatsko Podunavlje, rečeno je u priopćenju.
>> Plenković: Hrvatska će biti aktivna članica u vanjskoj politici EU
ne kužim stav naš, niti EU-a. izbori na kosovu, koje je oružjem nato uzeo srbiji su u redu, i te rezultate se priznaje. ali izbore na krimu, koji se referendumom vratio rusiji (prvi referendum je bio 91-e, ali ga je ukrajina poništila, uz obećanje da će ga dozvoliti kad se smiri stanje), eu ne priznaje... čudno, posebno naš stav. kosovo se smjelo odvojiti od srbije, ali 'krajina' od hrvatske ne. krim također ne. pa tko je tu lud, s kojim pravom netko može, a netko ne? baski, katalonci, ne smiju. tko određuje to pravo? eto, povelja UN-a je jasna, i krim je po tim pravilima sve odradio i odluka je legitimna, dok se to za kosovo ne može reći. el ato, na poštivanju međunarodnog prava najviše iznistiraju oni koji ga i krše najviše, amerikanci. nisu potpisnici konvencije o pravu mora, al eto, drugima često dijele etikete radi nepoštivanja toga, a sami to ne poštuju, već is uzimaju pravo 'ploviti kud požele'. dvostruka mjerila uvijek dovedu do kataklizme, katastrofe. tolko kompromisa se napravi da na kraju nemate jasan stav po ni jednom pitanju.