Tuži Tomića: Hasanbegovićev odvjetnik predložio vještačenje Hrvatskog instituta za povijest

Danas u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu održano je pripravno ročište povodom tužbe tehničkog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, koji je tužio novinara i književnika Antu Tomića zbog teksta objavljenog u tiskanom izdanju beogradskog tjednika Nin 28. siječnja 2016.

U spomenutom tekstu Tomić je Hasanbegovića nazvao "retardom", "nemogućim bićem", "političkim minotaurom", "ideološkim jednorogom", "ustaškim klaunom", "slaboumnim zagrebačkim muslimanom" te "bijednikom", zbog čega Hasanbegović od Tomića u tužbi traži 30.000 kuna za duševne boli koje mu je nanio.

Pred sudom su Tomića dočekali članovi inicijative Sloboda trećima s transparentima na kojima su pisale poruke "Prsste k sebi", "Sloboda Trećemu" i "Publika protiv cenzure".

Tomić se pojavio, dok Hasanbegović nije došao, a njegov zastupnik Trpimir Jonjić predložio je niz novih dokaza, među kojima i vještačenje Hrvatskog instituta za povijest, i to na okolnost zastupa li tužitelj u svojim radovima i stavovima totalitarna gledišta i poziva li na nasilje. Uz to je predloženo i pet svjedoka, među kojima su Ivo Banac, Ivo Goldstein i još tri povjesničara s HIP-a.

Tomićeva odvjetnica Vesna Alaburić kazala je kako se oni ne protive dokaznim prijedlozima, osim što smatraju da bilo kakvo znanstveno vještačenje nepotrebno jer to nije predmet ovog postupka.

– Ovdje se radi o tome tko je ministar u hrvatskoj Vladi i kakvo stajalište zastupa, i riječ je o pravu jednog hrvatskog državljanina, novinara ili bilo koje druge profesije, da komentira javno djelovanje državnog dužnosnika – rekla je Alaburić.

Jonjić je rekao da se ministar apsolutno zalaže za medijske slobode, ali smatra da one, kao što je to potvrđeno u praksi Europskog suda za ljudska prava, Ustavnog, ali i Vrhovnog suda, imaju svoja ograničenja u pravima i sloboda drugih osoba, pa tako i njega.

Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL

Nakon ročišta Tomić je dao izjavu za medije.

– Ne vidim zašto bi se bavili povijesnim temama jer se niti ja u tom tekstu nisam bavio njima, a sada tužitelj odjednom želi razgovarati s pet povjesničara. To je u biti bio jedan dosta umjeren i blag tekst, ja sam to pisao na početku mandata ove danas bivše Vlade, kada još nismo ni znali mnogo o Zlatku Hasanbegoviću, a danas, nakon šest mjeseci njegova, srećom, kratkom mandata, bih vjerojatno bio i oštriji – rekao je Tomić.

Pripremno ročište je odgođeno za studeni ove godine jer je tužitelj danas iznio niz dokaznih prijedloga na koje se obrana tek mora očitovati, što znači da će se dokazi najvjerojatnije početi izvoditi tek sljedeće godine.

– Mislim da mu taj tekst nije nanio neugodnosti. Riječ je o tekstu koji je najprije izašao u Beogradu i bio bi nepoznat da ga sam Hasanbegović nije učinio poznatim, nosio pod rukom u Vladu i pokazivao Tomislavu Karamarku. Sam tekst je vrlo blag. To je bilo na početku mandata danas te bivše Vlade, kada još nismo ni znali tko je Hasanbegović i kad nisam imao pojma da je on dosta zlonamjerna i pakosna osoba – rekao je Tomić za N1 prije ročišta.

Dodao je da je tekst napisao jer mu je bilo čudno kako je jedan musliman došao među desničare koji su, kako je rekao, većinom islamofobi.

– Ni u peti mi nije bilo da sam mu mogao izazvati duševne boli – rekao je Tomić. Dodao je da se Hasanbegović želi prikazati velikim Hrvatom kojeg napadaju i u beogradskim medijima.

– Ja sam u početku mislio da je on bolja osoba, da neće biti tako strašan ministar – rekao je Tomić, dodajući da je uvijek oprezniji prema manjinama i da se trudi biti dobronamjeran i oprezan, pa je to zato napravio negdje gdje je mislio da to neće biti toliko primijećeno. Potvrdno je odgovorio na pitanje smatra li da je ova tužba napad na slobodu govora.

– On to opetovano čini, to što je napravio s Vijećem za elektroničke medije, HRT-om, on to radi, pokušava kontrolirati medije – rekao je Tomić.

>> Hasanbegović objasnio zašto se neće kandidirati za predsjednika HDZ-a