Rođena u Buenos Airesu, 28-godišnja Argentinka Josefina Stocca već godinu dana živi u Zagrebu. Stigla je s misijom učenja hrvatskog jezika, a u razgovoru za Večernjakov serijal 'Stranci u Hrvatskoj' otkrila je da su njene ambicije u međuvremenu postale puno veće.
- Moja prvotna ideja bila je doći ovdje i naučiti jezik, a možda kasnije i vidjeti ako mi se ukaže neka prilika u polju turizma s obzirom na sam to studirala. Puno mi je stranaca na početku govorilo kako Hrvatska ima svoje probleme poput spore birokracije, no to mi nije predstavljalo problem jer je slična situacija i u Argentini – ispričala je Josefina koja je zbog svoje obitelji vrlo brzo dobila i hrvatsko državljanstvo.
- Htjela sam doći u Hrvatsku jer sam po svim papirima inače 'Hrvatica', no nisam se tako osjećala. Želim se povezati sa svojim precima i naučiti više o tom 'hrvatskom dijelu sebe' – dodala je.
Još se osjeća kao Argentinka, no više se ne smatra strancem u zemlji svojih predaka, kao što je to bilo na početku.
Sve podsjeća na dom
- Navikla sam se na hrvatsku kulturu. Sada često viđam ljude koji me podsjećaju na mog oca i baku uz koje sam odrasla – kazala nam je.
Iako joj je zbog obiteljskog doma iz djetinjstva hrvatski 'ušao u uho', još na samom početku razgovora nam je priznala kako ipak još nije spremna pričati na tom jeziku.
- Razumijem ga, no na druženjima većinom šutim jer ga još ne znam pričati – priznala nam je.
Veliki udarac na njen život ovdje dogodio se prije nekoliko mjeseci kada joj je dvaput bila odbijena prijavnica na Program učenja hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj. Osim što bi kao jedna od 250 povratnika imala plaćen program učenja jezika, troškovi prehrane te smještaja bili bi joj subvencionirani.
- Prvi put su me odbili zbog pandemije COVID-19, a drugi put nisam ni dobila razlog. Dan danas ne znam zašto nisam mogla upasti u taj program i nitko mi nije objasnio. Shvatila sam u međuvremenu da vlada puno toga nudi, no kada se netko zaista i želi prijaviti na neki program, onda se sve zakomplicira – kazala je.
- Nije baš zabavno kada te tvoja zemlja odbije jer se osjećaš kao da ovdje nisi poželjan – dodala je ova razočarana Argentinka, no nije odustala. Ipak je privatno upisala tečaj hrvatskog jezika, a već je položila dvije razine.
Šukundjed otkrio fosile
Vjerojatno jedna od zanimljivijih činjenica koje je Josefina podijelila s nama svakako bi bio njen šukundjed Vilibald Sluga. Malo poznat brojnima, Sluga je koncem 19. stoljeća prvi otkrio fosilne kosti za vrijeme izvođenja radova na gradnji lokalne ceste na Hušnjakovom brdu.
- Da, stvarno je on bio prvi. Kako on nije bio stručnjak, moj šukundjed je pozvao dr. Dragutina Gorjanovića-Krambergera koji je potom potvrdio da se radi o vrijednom arheološkom nalazištu. Ispred današnjeg Muzeja je i postavljen i njegov kip – ponosno nam prepričava Josefina.
- Gledam ga kao heroja, voljela bih biti poput njega jer je toliko toga napravio za Krapinu. Izgradio je školu, ceste, gradski vodovod… I na kraju je umro kao bogataš. Ne u smislu novaca, već u smislu svoje ostavštine – govori.
Josefina se ne bi mogla zamisliti kao gradonačelnica, priznaje nam, no ima neke planove koje bi voljela provesti u budućnosti.
- Ne vidim se kao nekakva velika figura, ali voljela bih pomagati ljudima kao što je i on. Također, voljela bih se preseliti u Krapinu jer mi se jako sviđaju ljudi koji tamo žive, a možda u budućnosti i osnovati svoju tvrtku kojom bih privukla turiste – prepričava nam ambiciozna Josefina.
No, htjeli smo saznati malo više o tome što je to točno u Krapincima što je Josefinu oduševilo.
- Jako mi se sviđa zajedništvo, a brojni su mi postali jako dobri prijatelji. Kada sam im rekla da nisam upala u Program, rekli su mi da će pokrenuti peticiju za mene ako je potrebno. Njihovo dobročinstvo me gura naprijed. Bila sam u Krapini tek tri puta, a svaki put su pokazivali velik interes za mojim životom ovdje – objašnjava.
Još s početka se nismo mogli oteti dojmu da se Josefini nije svidjela hrvatska kava jer nas je, od svih kafića u Zagrebu, odvela baš u latinoamerički.
Kava drugačija, ali hrana poznata
- Fina mi je hrvatska kava, samo što je drugačija. Kada naručiš cappuccino u Argentini, dobit ćeš kavu s cimetom i još nekoliko dodataka, dok je to ovdje nešto potpuno drugačije. Prvi puta sam zvala konobaricu da mi zamijeni kavu jer sam mislila da je slučajno pogriješila – prepričava nam Josefina te dodaje kako je s hranom ipak drugačije.
- Hrana mi je ipak malo nešto poznatija jer sam slične stvari jela kod kuće u Argentini. Nisam veliki ljubitelj začina tako da mi slabije začinjena hrvatska hrana nešto više odgovara. Ipak, najdraža bi mi bila sarma – govori Josefina, a vjerojatno trenutno potvrđuju mnogi.
Usprkos pohvalama, Josefina je dala i svoj kritički osvrt na hrvatsko meso. Nije ni čudo, s obzirom na to da je Argentina peti najveći izvoznik govedine u svijetu.
- Nisam još probala meso iz lokalnih mesnica koje su mi preporučene, ali mislim da mi se ne bi svidjelo. Najveća je razlika u vrsti ishrane životinja – u Argentini su životinje uzgajane na ispaši, dok je većina životinja ovdje zatvoreno u manjim prostorima te ih se hrani umjetnom hranom. Ne želim čak ni probati ono što u restoranima nude kao 'argentinsku govedinu' – objašnjava nam Josefina koja je radije odlučila pružiti priliku ribljoj ponudi koja ju je oduševila.
Njen profil na društvenim mrežama vrvi od raznoraznih avantura po Hrvatskoj, stoga smo ju upitali koja joj je ostala u dragom sjećanju.
- Prijatelj ima rock band i pozvao je na Pelješac prijateljicu i mene da im se pridružimo na jednom koncertu koji se održavao u dvorištu hotela. Bilo mi je zabavno prolaziti svim tim stražnjim putevima kao i oni, prolaziti kroz kuhinju hotela. Malo smo i zaplesale na podiju, iako nitko drugi nije zbog COVID-19 – prepričava nam.
Uskoro će se vratiti u Argentinu kako bi posjetila svoju obitelj, koja joj je velika podrška.
- Moj otac čini sve kako bih ja ostala ovdje, drago mu je što sam otišla u Hrvatsku. Voljela bih jednog dana kupiti i kuću u Krapini. Osjećam se kao da pripadam ovdje i svojim ostankom na neki način njegujem ostavštinu svojih predaka - zaključuje Josefina.
>> VIDEO Nova godina - Ovo su najpopularniji novogodišnji običaji
Nije ona jedina strana osoba koja se zaljubila u Krapinu. Ima nas više! Neki smo čak i ostvarili taj naum preseljenja u Krapinu, slobodni kraljevski grad i trgovište, središte našeg Zagorja!