CJEPIVO PROTIV COVID-19

Pogledajte koliko se ljudi cijepilo u vašem mjestu: U nekim općinama mnogo su iznad prosjeka RH

Foto: HZJZ
Pogledajte koliko se ljudi cijepilo u vašem mjestu: U nekim općinama mnogo su iznad prosjeka RH
13.12.2021.
u 10:05
Najviše je cijepljenih u općinama Sali, Saborsko, Skrad te u Baškoj na Krku
Pogledaj originalni članak

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je interaktivnu kartu procijepljenosti stanovništva u Hrvatskoj. Podaci, koje se može pregledati prema općinama, županijama ili regijama, odnose se na procijepljenost do 7. prosinca.

U trenutku izrade karte prvom je dozom u Hrvatskoj bilo cijepljeno 52,67 posto stanovnika, a obje je doze primilo 43,38 posto ljudi. 

Općine s najmanjim postotkom procijepljenosti dvjema dozama su Vrhovine, Otok i Zrinski Topolovac, gdje se cijepilo manje od 20 posto stanovnika. Najviše je cijepljenih u općinama Sali, Saborsko, Skrad te Baška na Krku, gdje je procijepljenost s dvije doze iznad 60 posto.

Detalje interaktivne karte, uključujući cijepljenje u svakoj pojedinoj općini, možete pogledati ovdje.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

NE
Nez
12:32 13.12.2021.

Ne zanima me...tko voli neka izvoli...a niti vas ne bi trebalo zanimati

VI
@viktor2212emil@
10:50 13.12.2021.

Večernji, što ste toliko uporni u svojoj nepismenosti. Riječ procijepljenost nema nikakve veze sa rječju cijepljenje, već ima veze sa rječju procijep. Ako vam se ne sviđa kazati ...cijepljeno je toliko i toliko ljudi..., probajte naći neku drugu riječ, a ne uporno koristiti riječ procijepljenost.

AN
AntonSevel
11:13 13.12.2021.

Pouke povijesti: “Kada je kuga pogodila Ženevu 1530. godine, sve je bilo spremno. Čak su otvorili cijelu bolnicu za žrtve kuge. S liječnicima, bolničarima i medicinskim sestrama. Trgovci su doprinosili, a magistrat je davao potpore svaki mjesec. Pacijenti su uvijek davali novac, a ako je jedan od njih umro sam, sva je vlasništvo išlo u bolnicu. Ali onda se za bolnicu dogodila katastrofa: kuga je izumirala, a subvencije su ovisile o broju oboljelih. Za osoblje bolnice u Ženevi 1530. godine nije bilo govora o ispravnom i krivom. Ako kuga donosi novac, onda je kuga dobra. A onda su se liječnici organizirali. Isprva su samo trovali pacijente kako bi podigli statistiku smrtnosti, ali su brzo shvatili da statistika ne mora biti samo o smrtnosti, već o smrtnosti od kuge. Tako su počeli rezati čireve s tijela mrtvih, sušiti ih, mljeti u mužaru i davati drugim bolesnicima kao lijek. Zatim su počeli brisati prašinu s odjeće, rupčića i podvezica. No, kuga je nekako nastavila jenjavati. Očigledno, osušeni buboni nisu dobro djelovali. Liječnici su otišli u grad i noću širili bubonski prah na kvake na vratima, birajući one domove u kojima bi onda mogli profitirati. Kako je o ovim događajima napisao jedan očevidac, “ovo je neko vrijeme ostalo skriveno, ali đavao se više bavi povećanjem broja grijeha nego njihovim skrivanjem”. Ukratko, jedan od liječnika postao je toliko drzak, nemaran i lijen da je odlučio ne lutati gradom noću, već je danju jednostavno bacio snop prašine u gomilu. Smrad se