Naša je sreća u nesreći što je Hrvatska rijetko naseljena zemlja, pa se ni korona ne širi dalje izvan gradova, kazao je našalivši se demograf prof. dr. Anđelko Akrap. Kriza zbog COVID-19 pokazala je sve slabosti koje izviru iz demografskih problema poput opustošene zemlje na kojoj nema tko proizvoditi hranu, pa smo ovisni o uvozu hrane, o turizmu, koji od pandemije prvi strada, a druge djelatnosti nam nisu razvijene. Uz to, opet imamo iluziju da imamo višak radnika! Već se javljaju pojedinci koji su, čini se, jedva dočekali krizu da bi se stvari vratile na situaciju koja je i prouzročila masovno iseljavanje građana posljednjih godina.
Kriza zbog korone prilika je za rješavanje demografskih problema. Kvalitetna populacijska politika ne znači samo povećavanje roditeljskih naknada nego i sređene uvjete na tržištu rada na kojem radnici mogu pristojno živjeti od svog rada, ravnotežu između obiteljskog i poslovnog života i kvalitetnu brigu o djeci u vrtićima i školama dok im roditelji rade, kao i ravnomjerno razvijenu zemlju s podjednakom kvalitetom života u gradu i na selu. Ako to ne shvatimo, građani će, čim se gospodarstva razvijenih zemalja oporave, opet otići van i onda ćemo ponovno slušati kuknjavu poslodavaca da radnika nema.
Demograf Anđelko Akrap stoga upozorava da su naši demografski problemi državni, a ne stranački i da nam se godinama srozava priljev mladih radnika na tržište rada. Ova kriza je, kaže, prilika da zadržimo stanovništvo i dio povratnika i da demografsku politiku usmjerimo osobito na jake depopulacijske prostore, rijetko naseljene.
– Sada kad su zamrle ekonomske aktivnosti imamo privid da imamo dovoljno radnika, a nemamo. Ljudi se nisu iseljavali samo zbog nedostatka radnih mjesta, jer su odlazili i oni koji su imali posao, nego i zbog loših uvjeta na tržištu rada i trebamo paziti da nam se opet ne ponovi ta situacija čim kriza prođe. U politici regionalnog razvoja mora se voditi računa da nam je nužna decentralizacija razvoja, te da demografske mjere treba usmjeriti na ravnomjerni regionalni razvoj, a to se neće postići podjelom zemlje na tri regije, jer je to centralizacija razvoja u tri, četiri velika grada. Hrvatska mora svoje prirodno blago, pašnjake, oranice, šume pretvoriti u bogatstvo. Cijeli prostor u Slavoniji, Lici je izvan razvoja – govori Akrap, dodajući da hrvatsko selo treba biti privlačno za život ljudima, a to ne može biti u neravnomjerno razvijenoj zemlji u kojoj imamo nešto prometnica i uglavnom se sve investicije svode na Zagreb i Split.
Fertilitet pada u nesigurnosti
Demograf iz Vukovara dr. sc. Dražen Živić napominje da sada treba paziti na najosjetljivije skupine stanovništva i područja života i rada koja uvijek dođu prva pod udar krize. Kriza, kaže, ne smije biti izlika da odustanemo od ulaganja u demografsku politiku.
– Ova kriza je prilika da se shvati da su ljudi najvažniji faktor jer kakva god kriza bila, ljudi su ti koji vas izvlače iz nje. Epidemija korone pokazala je da je najosjetljivije starije stanovništvo i ako ne obnavljamo populaciju, svaka će nam sljedeća kriza, bila to pandemija ili nešto drugo, donijeti veću opasnost. Imat ćemo i određeni povratak iseljenika zbog krize, ali to može biti zamka da se kaže: “Evo, sad smo vratili ljude i nema iseljavanja”, no treba paziti da ljudi ponovno ne odu zbog istih razloga zbog kojih su odlazili posljednjih godina. Ako istraživanja o motivima odlaska pokazuju da su na iseljavanje utjecali ekonomski razlozi i oni na tržištu rada, te naša gospodarska situacija, ali i politička s besplodnim podjelama, to se ne smije sada zanemariti. Kriza nam je pokazala da prije svega moramo biti samoodrživi i da se sve zatvori oko nas moramo biti u stanju proizvesti dovoljno hrane i drugih nužnih proizvoda da preživimo bar neko vrijeme. Koncept razvoja Hrvatske se mora mijenjati, mi ćemo sad imati pad BDP-a od 9 posto zato što će nam turizam iz objektivnih razloga podbaciti, a druge djelatnosti nam nisu razvijene – govori Živić.
Danas se u Hrvatskoj s 4 milijuna ljudi rađa jedva 36 tisuća djece. Demograf iz Instituta Ivo Pilar, prof. dr. Nenad Pokos govori da nisu realna nagađanja o mogućem baby boomu zbog brojnih građana koji su protekla dva mjeseca bili u izolaciji i uglavnom radili od kuće.
– Često se zaboravlja da se baby boom javlja pri gospodarskom rastu, a ne u nesigurnim i tjeskobnim situacijama. Za ekonomskih kriza fertilitet naglo pada te zbog financijske nesigurnosti ljudi odgađaju odluku o zasnivanju obitelji. Tako je i zbog globalne krize 2008. godine broj rođenih u Hrvatskoj između 2009. i 2013. smanjen oko 10 posto. Budući da će ova kriza, po predviđanjima, biti mnogo teža, to će obeshrabriti mnoge parove da imaju djecu, pogotovo one koji već imaju potomstvo. U dob između 25 i 35 godina života ulaze sve malobrojnije generacije, pa za nekoliko godina možemo očekivati znatno manje rođenih nego prethodnih godina. Naime, u navedenoj dobi rađa više od 60 posto žena u Hrvatskoj, a te generacije na svijet su došle u razdoblju znatnog smanjenja nataliteta početkom 1990-ih te su dodatno okljaštrene masovnim iseljavanjem posljednjih godina. Idućih mjeseci može se očekivati porast broja razvoda jer istraživanja pokazuju da se najviše zahtjeva za razvod braka podnosi nakon novogodišnjih praznika i godišnjih odmora. Najnoviji podaci iz Kine kazuju da su zbog pandemije mnogi parovi bili vezani jedan za drugog kod kuće što stvara okruženje za bračnu svađu. U toj državi nakon normalizacije života i otvaranja sudskih ureda došlo je do vala odgođenih zahtjeva za razvod braka – govori Pokos.
Vratili se zbog gubitka posla
Ako se zbog uštede u skoroj budućnosti ne donesu mjere predviđene Nacionalnom demografskom strategijom, koja još nije u javnom savjetovanju, Pokos kaže da se ne možemo nadati demografskoj revitalizaciji. U ožujku i travnju je sasvim prekinuto iseljavanje iz zemlje zbog zatvaranja granica i krize u drugim zemljama. Vjerojatno je, dodaje, u tim mjesecima bilo čak i više povratnika u Hrvatsku zbog gubitka posla u državama Europske unije i spajanja s obitelji u domovini zbog zdravstvene sigurnosti.
– No, može se očekivati da će se zapadnoeuropske zemlje brže oporavljati nakon krize te da će uskoro ponovno početi privlačiti hrvatske građane. Tako je za prošle financijske krize Irska 2010. zabranila ulazak stranim radnicima izvan EU te se 2011. iz nje tjedno iseljavalo tisuću stranih radnika. No, već potkraj 2013. počinje se tjedno otvarati tisuću novih radnih mjesta što je bio nagovještaj izlaska Irske iz krize – govori Pokos.
To su stvari na koje sada osobito treba paziti.
Kakav Baby boom? Koje su to fantazije?... Ono što je realno je veliki egzodus struke i mladih za vrijeme trajanja i nakon krize. Opet niti ova vlada nije napravila reforme, poslovanje je samo sve kompliciranije i skuplje, a vidjeli smo i smjer - očuvanje državnih i javnih struktura, očuvanje parafiskalnih davanja... Sve čime se Horvat bavio, nije bilo gospodarstvo, već pronalaženje smisla i prihoda za paradržavne institucije poput FINA-e i sličnih. Stvarno je pretjerao neki dan kada je uvođenje fiskalizacije i birokracije u građevinu predstavio kao uštedu... Budući da je sve potpuno isto kao i kod prošle krize, možemo preslikati i posljedice prošle krize na ovu. Veliki pad BDP-a, najduži oporavak ako do njega ikada i dođe, dno EU-a, veliki gubitak stanovništva, uglavnom obrazovanih i mladih... Ne treba se biti neki ekonomski stručnjak da se vidi u kojem smjeru idemo i da taj smjer nije dobar. No jedno se mora priznati - da je taj smjer isti već desetljećima, te da su rezultati tog smjera katastrofalni, ali da se čvrsto tog smjera držimo, očito do kraja...