ZELENA AKADEMIJA

Bacate li previše hrane? Uz ove savjete stvarat ćete manje otpada, ali i uštedjeti!

Foto: Marin Tironi/PIXSELL
Bacate li previše hrane? Uz ove savjete stvarat ćete manje otpada, ali i uštedjeti!
21.08.2023.
u 11:17
Projekt Rezolucija Zemlja Večernjeg lista u suradnji s Marinom Matijević donosi savjete za smanjenje otpada od hrane u kućanstvima
Pogledaj originalni članak

Prezrela banana, stari kruh, uvenula salata i konzerva graha kojoj je 'rok' istekao prije dva mjeseca, sve to brojni će baciti u smeće bez da su svjesni da postoji drugi način koji nije ništa kompliciraniji niti zahtjevniji, treba ga samo uvesti u praksu.

Marina Matijević, mnogima poznatija kao Ja bolji građanin, danas će vam pokazati nekoliko načina na koje možete brzo i jednostavno smanjiti količinu organskog otpada koji proizvodite što je odlično ne samo za okoliš, već i za vaš novčanik!

1. Pripremi popis za kupovinu

- Kada imam ovakvu listu, otići ću u dućan i točno prema ovom popisu ću kupovati - istaknula je Marina, dodajući i bonus savjet: Nikada ne idite u trgovinu praznog želudca! - Mislim da nam se to svima dogodilo. I onda dođeš u trgovinu i vidiš na polici i ovo i ono, pa kupiš većinu toga što ti zapravo ne treba - komentirala je.

2. Adekvatno pohrani kupljene proizvode

Pravilnom pohranom možemo hrani znatno produljiti vijek trajanja i svježinu. Marina je iskoristila primjer povrća koje često ostane zaboravljeno u frižideru - salate, mrkve, začinskog bilja i mladog luka. Salatu odmah kada je kupi opere i osuši te tako pohrani u frižideru, a mrkva, začini i mladi luk dulje zadržavaju svježinu jer ih čuva u čaši vode u frižideru. 

Ako niste na vrijeme primijenili savjete te vam je povrće ipak klonulo, i dalje ga možete spasiti! Odvojite listove i stavite ih u ledenu kupku koja će povratiti svježinu i hrskavost, predlaže Marina.

VIDEO - YT EMBED KAD BUDE

3. Koristi zamrzivač

- Mislim da trebamo naučiti koristiti zamrzivač u punom kapacitetu, zato što stvarno spašava - ustvrdila je Marina dok je prebacivala ostatke variva od povrća u posudu u kojoj će ih zamrznuti. Naglasila je i da je bitno iskoristiti posude koje već imamo za zamrzavanje, pa tako ona često za te svrhe koristi kutije od sladoleda, a može se koristiti i staklenke kod kojih samo treba paziti da nisu napunjene skroz do vrha.

Jedna od namirnica koja voli zamrzivač, no ljudi ju češće radije bace nego zamrznu, je kruh. Marina je navela da se radi o namirnici koju, uz voće i povrće, najčešće bacamo. Ona ostatke kruha pohranjuje u platnenoj vrećici u zamrzivaču, a kada ga poželi jesti, ima još jedan savjet kako iz njega izvući najbolje.

- Mogu ga pustiti da se lagano sam odledi, a mogu ga i staviti malo pod vodu i u pećnicu na 10 do 15 minuta. Bit će kao da sam ga sada kupila svježeg iz pekare - otkrila je Marina.

4. Organiziraj hladnjak

- Jednom tjedno malo izorganizirajte što imate. Dobit ćete uvid što je dobro, a što treba potrošiti - rekla je Marina, koja je za vrijeme inventure frižidera pronašla mladi luk i kelj koji su se počeli sušiti, te sada zna da su upravo to namirnice koje treba ukomponirati u svoj sljedeći obrok. 

Za one koji ne stignu ili se ne sjete redovito provjeriti sadržaj hladnjaka, savjetuje na jednu kutiju napisati 'Potroši prvo'. U nju zatim možete spremati stvari blizu isteka roka trajanja, otvorene namirnice koje niste do kraja potrošili, te voće i povrće koje je počelo gubiti na svježini.

5. Nauči razliku između 'Upotrijebiti do' i 'Najbolje upotrijebiti do'

Većina namirnica s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu - riža i druge žitarice, kava, keksi i grickalice, ulje, džemovi i začini - na sebi imaju rok trajanja 'najbolje upotrijebiti do' dok mliječni proizvodi i meso imaju rok trajanja 'upotrijebiti do'.

- 'Upotrijebiti do' moramo poštovati jer namirnica više nije sigurna za konzumaciju poslije isteka tog roka. Međutim, većina proizvoda ima oznaku 'najbolje upotrijebiti do'. Što to znači? Recimo, keksi nakon isteka tog roka neće biti onako hrskavi kao što su bili, a kava neće imati aromu koja vas baca na pod, no oni su i dalje sigurni za konzumaciju nakon isteka roka 'najbolje upotrijebiti do' - pojasnila je Marina.

POVEZANI ČLANCI:

6. Pripremi primjerenu količinu hrane

- Kod nas se za obiteljskim stolovima često čuje 'Ako nije ostalo, bilo je malo'. Mislim da je to baš onaj 'stop' znak na putu smanjenja bacanja hrane. Ne moramo spremati više količine. Trebamo spremati količine koje su adekvatne za našu obitelj - naglasila je Marina.

Ovdje je njen najveći saveznik kuhinjska vaga na kojoj mjeri koliko će riže ili tjestenine upotrijebiti u jednom obroku za svoju obitelj. Mjera riže po osobi, otkrila je Marina, iznosi 50-60 grama za prilog ili oko 80 grama ako se sprema rižoto, no najbolje je da sami otkrijete što odgovara vašem kućanstvu.

7. Odvajaj biootpad i kompostiraj

Organski otpad može se odvajati preko gradskog biootpada ili kompostiranjem u dvorištu, no brojni to ne rade, smatrajući da će se ostaci hrane razgraditi bilo gdje jer se radi o organskom otpadu.

- Jednom kada taj organski otpad dođe do deponija, tamo nema dotoka kisika. Jednostavno se dogodi da je taj organski otpad zatrpan plastikom, metalom ili papirom pa mikroorganizmi ne mogu obavljati svoj posao - objasnila je Marina. Istaknula je da ostaci obroka ne smiju ići u spremnik za biootpad, no zato smiju kosa, sitni komadi drva, talog od kave, otpad koji nastane kod pripreme hrane, male količine zemlje i papira...

Za kraj, Marina se uputila u Dugu Resu kod Marije koja u vrtu odvaja biootpad u kompostere već sedmu godinu. Ona u plastične kantice skuplja organski otpad te ga, kada se posude napune, skuplja u posebnim kantama u vrtu. Kaže da je potrebno otprilike dvije godine da se hrana i trava koju ubaci pretvore u kompost

Nadamo se da ste naučili nešto korisno te da ćete pokoji savjet početi upotrebljavati i tako smanjiti količinu hrane koju bacate. Do sljedeće epizode Zelene Akademije, više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!

Pridružite se i vi akciji „Klikni i posadi stablo“ i postanite dio najvećeg ekološkog projekta Rezolucija Zemlja.

Sve što trebate napraviti je na ovom linku https://rezolucijazemlja.hr/#from_sec popuniti ime, prezime i e-mail adresu a mi se obvezujemo za svakog potpisnika zasaditi jedno stablo.

Nakon prijave na e-mail ćete dobiti lokaciju naše zajedničke šume i „dokument“ Rezolucija Zemlja s vašim digitalnim potpisom za uspomenu.

Foto: VL
Rezolucija pasica 147

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

ZA
zagi101
11:54 26.08.2023.

jel se i taj projekt financira iz proračuna? sve mi se čini da je tako. beskorisnih parazita kolko ti srce želi

DU
Deleted user
13:13 20.11.2023.

Ja ne bacam ništa osim ambalaže. Takoreći nemam ostatka ni ta kompost. Ovi nazovi savjeti su na razini predmeta domaćinstvo u osnovnoj školi. Osim toga te bajke o održivosti i ostale gluparije zelenih ideologa me najmanje zanimaju. Neka se hrane ko ptice i glodavci, a nas ostave na miru.

ČE
četvrti
23:31 02.09.2023.

Slušao sam nekoliko puta što i kako gđa Matijević govori o reciklaži i nisam mogao doći k sebi. Kasnije sam provjerio i ustanovio da ona nema nikakvo obrazovanje niti znanja potrebna da bi govorilo o tako delikatnoj temi pa nije ni čudo, da takva, samouka, izriče nevjerojatnu količinu nebuloznih tvrdnji koje štete naporima za postizanje održivog razvoja da bi ih trebalo - mislim da nikako nije pregruba riječ - jednostavno zabraniti. Čudo je međutim da na njih nasjedaju brojni mediji i tvrtke što je, na žalost, pokazatelj da ni one o ovoj temi ništa ne znaju i da joj pristupaju krajnje neiskreno: tek da bi bile u trendu. Na kraju, uvijek, kada naiđem na rečenu gospođu, upitam se što radi naša inspekcija?