O tri zakona, koja reguliraju otpise do 10 tisuća kuna blokiranima uz reprogram ostatka duga državi, osobni bankrot i porezni tretman vjerovnika, trajala je protekli mjesec javna rasprava u kojoj nije bilo zadovoljnih – negodovanje su na okruglim stolovima i u medijskim istupima iskazali predstavnici ovršenih, vjerovnici iz bankarskog i realnog sektora, agencije za naplatu potraživanja, pravna struka...
U ponedjeljak je istekao rok u kojem su svoje primjedbe i prijedloge uključene strane mogle uvrstiti na e-savjetovanje. Komentare su dali Blokirani, pučka i dječja pravobraniteljica te nekoliko građana, no nisu se uključili vjerovnici niti agencije za naplatu potraživanja, iako su to u neformalnom razgovoru najavile.
Pravna pomoć neizvjesna
Udruga Blokirani upozorila je da nedostaje stručna analiza i procjena učinaka zakona. Kod zakona o stečaju potrošača upozoravaju na diskriminaciju: nejednak položaj vjerovnika i dužnika, kao i nejednakost među dužnicima, problem presumpcije suglasnosti i nedostupnosti besplatne pravne pomoći. Blokirani napominju da bankrot ne predviđa potpuni izlazak iz duga, odnosno oslobođenje od svih dospjelih, nepodmirenih obveza, a potencijalno dovodi do unovčenja sve imovine potrošača. Dodatna pojašnjenja traže oko ovršnih postupaka koji se ne provode na novčanoj tražbini i ne obustavljaju pokretanjem stečaja. Propitkuju i spuštanje ovlasti iz jurisdikcije sudova na niže pravne razine – povjerenike i odvjetnike.
Visoke naknade ostaju
Iz ureda pučke pravobraniteljice Lore Vidović također izražavaju zabrinutost zbog izostanka procjene učinaka, smatraju da propisi tako stječu osobinu eksperimenta. Posebno se referiraju na problem zaštite dostojanstva dužnika, nerazmjernog namirenja jer se ne podmiruju potraživanja vjerovnika koji nisu pokrenuli ovrhu, nejednakosti dužnika s obzirom na to da se obveza ne oslobađaju građani koji nisu blokirani te neizvjesnost oko broja povjerenika. Traže preispitivanje odredaba o uzdržavanju iz stečajne mase te činjenice da o tome odlučuju vjerovnici umjesto suda, a i oni problematiziraju nedostatnu dostavu obavijesti o suglasnosti sa stečajem. U prijedlogu građana zanimljiv je onaj koji bi mogućnost stečaja ograničio kao jednokratnu pojavu u životu, a davanje netočnih podataka o imovini tretirao kao kazneno djelo. Izmjenu Zakona o ovrsi nad novčanim sredstvima pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević pohvalila je kad je posrijedi povećanje interesa djeteta koje potražuje novac za uzdržavanje, vezano uz rokove i troškove postupka i prioritet u naplati. Iz ureda pučke pravobraniteljice prigovaraju da će, s obzirom na najave donošenja novog ovršnog zakona, aktualni ponovo “doživjeti” izmjene, a problematiziraju i usklađenost tri predložena zakona. Kao konkretne crne točke, ističu situacije u kojima su im se obraćali građani ovršeni za tuđi dug, što se ne mijenja, kao ni neravnopravnost dužnika i ovrhovoditelja u postupcima koje provodi Fina. Traže da se predvidi prekršajna odgovornost Fine i banaka ako nisu na vrijeme iznijele informacije o zaštićenom računu. Napominju da visoke naknade i dalje posebno opterećuju manje dugove, dok im je kod većih iznosa udio zanemariv.
– Primjer je slučaj pritužiteljice kojoj se izravnom naplatom od mirovine uzima 300 kn radi zakonskog uzdržavanja unuka, a Fina je naplatila 182 kn naknade koja u redoslijedu namirenja prethodi glavnici – konkretizira pravobraniteljica i traži analizu svrhovitosti naknada. Kad je posrijedi otpis duga, pravobraniteljica za djecu upozorava na olaki otpis bez propisanih kriterija, a pučka pravobraniteljica reagirala je na istu činjenicu.
– Nisu uzeti u obzir ni nepodmireni dugovi građana za koje nije pokrenuta ovrha na novčanim sredstvima. Nisu obuhvaćeni najugroženiji, što potencijalno dovodi u pitanje hoće li postići učinak ostvarivanja socijalne pravde kao najviše vrednote ustavnog poretka RH – ističe prvobraniteljica. Zbog nepostojanja kriterija smatra da se zadire i u ustavna prava vjerovnika. Ni kod ovog zakona, napominje, nije poduzeto ništa kako bi se smanjili troškovi postupka.
Opet se otpisuju dugovi, a ne rješava se problem. Već je Milanović otpisao dug i ništa se nije promijenilo... Maknite javne bilježnike i FINA-u iz postupka, smanjite zatezne kamate i napraviti da novac građana vrijedi isto kao i državni novac te će se problem smanjiti... Evo vidim oglase, FINA opet uhljebljuje, a opstaje na tržištu jer ju država umjetno gura u procese gdje joj nije mjesto. Paradržavna institucija, jedinstvena u EU, jedan od većih generatora problema i birokratskih prepreka. Također i veliki trošak koji plaćaju građani i poduzeća... Druga stvar koja dokazuje da je Hrvatska država lopovska, je to da će svakome naplatiti kamatu i za dan zakašnjenja, ali nikada neće obračunati kamatu za sve uplate koje prima unaprijed, čak i za one koje je propisala da se moraju plaćati unaprijed. Zakon nalaže da se za to kamata mora obračunati, no vlada je donijela uredbu kojom se izuzela iz tog zakona. I po tome smo jedinstveni u EU... Država je shvatila da se na dugu može puno zaraditi, te je ubacila sve koga je mogla u te procese. I, naravno, kao i uvijek, samo je ona ta koja se uvijek naplati. Na kraju ispadne da dužnici prvo namiruju državu, tek onda vraćaju dug...