Porezna je reforma otvorila mogućnost masovnog otpisa loših kredita, no bez obzira na to što je promijenjeni zakon o porezu na dobit otvorio mogućnost otpisa starih nenaplaćenih dugova, bankari još važu i mjere što i kako učiniti te čekaju preciznija tumačenja porezne uprave. Jedna od neriješenih dilema je kako će se primatelju otpisa evidentirati taj dug? Bilo je slučajeva da su građane kojima su tvrtke u ranijim kampanjama otpisivale dugove poreznici tražili da plate porez na dohodak na otpisanu svotu. Otpisani dug evidentirao se kao drugi dohodak te se oporezivao s 25 posto. Otpiše li banka pojedincu 300 tisuća kuna kreditnog duga, dužnik bi na taj iznos morao platiti 24 ili 36 posto poreza na dohodak i prirez, a po novome i doprinose.
Prevelika očekivanja
Ljudi koji godinama ne vraćaju kredite bi se, zapravo, trebali iznova zadužiti da plate porez, što nije svrha ni namjera razduživanja. Bankari stoga čekaju precizne upute prije nego krenu u otpis. Porezni stručnjaci kažu da porezne vlasti ne žele otvoriti vrata za masovne porezne utaje i izbjegavanje poreza, no sam postupak trebao bi se regulirati pravilnikom i dodatnim tumačenjem kako dobra namjera da se pomogne prezaduženim građanima ne bi pala u vodu. Jedan bankar kaže da ima dilema i kod poreznog tretmana dugova male vrijednosti, zbog čega očekuju tumačenje koje će se primjenjivati u svim poreznim uredima. Zakon o porezu na dohodak nije izrijekom definirao porezni tretman otpisanih dugova pa ga savjetnici različito tumače od slučaja do slučaja.
– Stvorena su velika očekivanja od otpisa, ali nisam siguran da će se nešto bombastično dogoditi – kaže sugovornik iz bankarske branše.
Prema zakonu, banke mogu otpisivati samo one dugove koji su na dan 31. prosinca 2015. svrstani u kategoriju loših kredita. To su krediti koje dužnici nisu redovito otplaćivali tri i više mjeseci, no otpis se može primijeniti samo na one kredite koji su pokriveni rezervacijama. Tom kriteriju udovoljava oko 23 milijarde kuna (60-ak posto) loših kredita evidentiranih 31. prosinca 2015., no neki od tih kredita naknadno su prodavani. HNB navodi da su od početka 2015. do kraja trećeg kvartala 2016. banke prodale sedam milijardi kuna loših kredita i oni ne mogu biti otpisani. Viceguverner HNB-a Damir Odak kaže da će se otpisi provoditi prema kriterijima banaka i njihovim poslovnim odlukama, koje čekaju da se riješe tehničke i pravne nedoumice oko poreznog tretmana.
– Mi smo javno ponavljali da treba mijenjati zakon i zadovoljni smo što je Vlada predložila, a Sabor usvojio rješenje koje omogućuje otpis tražbina mimo sudskog postupka. Nadam se da će banke i porezna uprava kroz razgovore usuglasiti tehničku provedbu – komentira Odak. Na kritike kako davanje olakšice bankama predstavlja pogodovanje financijskom sektoru, a ne dužnicima, Odak odgovora niječno.
Banke riješile problem
– Udio loših kredita spustio se ispod 14 posto, što je lijep trend do kojega smo došli prodajom neprihodujućih plasmana i, ako se tako nastavi, do kraja godine ćemo biti blizu udjela koji će se iskazivati jednocifrenom brojkom. Loši krediti pokriveni su rezervacijama i njihov udjel u neto kreditima spustio se na 6 posto. Banke su svoje probleme riješile. Otpis je važniji za gospodarstvo i građane nego za banke – ističe Odak.
– Izmjene Zakona o porezu na dobit otvorile su prostor za podzakonsku razradu lakšeg otpisa starijih loših potraživanja. Svaka banka će individualno i u skladu sa svojim kreditnim politikama tu mjeru pokušati iskoristiti na najbolji mogući način. Nadamo se da će svi podzakonski propisi u konačnici ipak ići u korist dobre ideje – komentirao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.
Pa oko ti banka da 100.000 a ti vratiš manje, od te glavnice, ona ta razlika i je cisti profit odnosno dohodak.