Konzorcij hrvatskih tvrtki predao je jučer ponudu za kupnju Hercegovačke banke (HB) iz Mostara, koju je međunarodna administracija zatvorila u proljeće 2001., u jeku Hrvatske samouprave u BiH. Zapečaćena kuverta s ponudom hrvatskog konzorcija stigla je u sarajevski ured Privremene uprave nad HB-om posljednji dan prijava za prodaju banke i tvrtki u njezinu vlasništvu.
Ponude se otvaraju u petak
Službene pojedinosti o visini ponude hrvatskih investitora nisu poznate, no smatra se jednom od najozbiljnijih. U konzorciju je, doznaje se, osam hrvatskih poduzeća: Ledo, Franck, Atlantic grupa, HUP Anđelka Leke, Školska knjiga, Granolio, Zvečevo i varaždinski fond Validus. Riječ je o tvrtkama koje već imaju svoja poduzeća u BiH ili su vlasnici nekih tvrtki, poput Leke ili Ante Žužula, zavičajno vezani za Hercegovinu.
Ponude će otvoriti teksaška bankarica Toby Robinson, kojoj istječe mandat privremene upraviteljice nad HB-om u petak, a za desetak dana znat će se tko je kupac. Konkurencija je, prema prvim informacijama, snažna, zanimanje za nekad najveću banku pokazalo je više od deset ozbiljnih kupaca, skupina investitora iz Chicaga, Njemačke, ali i arapskih zemalja. I nekoliko "domaćih" banaka, poput Volksbanke, HVB-a, Hypo banke ili osiguravajućih kuća Euroherca i Croatije osiguranja, zanimalo se za Hercegovačku banku ili pojedine tvrtke u njezinu vlasništvu. No nije poznato jesu li jučer do završetka radnog vremena dostavile ponudu.
HB prodaje se iz stečaja, što znači da je predmet prodaje imovina koju posjeduje i povezana društva. Najznačajnije među njima je Hercegovina osiguranje d.d., koje opet u svom sastavu ima nekoliko tvrtki, kao i udjel u mobilnoj mreži Erotel, za koju se smatra da će biti prodana neovisno o ovom paketu. Novi vlasnici trebaju osnovati novo društvo, obaviti dokapitalizaciju i dobiti licenciju za rad banke.
Hercegovačka banka počela je rad 1998. godine i za tri godine narasla je u jednu od najsnažnijih banaka u državi. Kad je bivši visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch 6. travnja 2001. zatvorio banku, ona je bila u vlasništvu 25 poduzeća s ukupnim osnivačkim kapitalom od 20 milijuna maraka.
Pomoć uglavnom HVO-u
Među najvećim dioničarima bili su Primus AD Mostar, Antonio Trade iz Gruda, Neretva promet iz Čapljine, Projektant Mostar GTP Rozić. Gašenje banke 2001. poremetilo je gospodarski život na najvećem prostoru Hercegovine i hrvatskih područja u BiH. Banka je tada, prema navodima privremene međunarodne uprave, bila nelikvidna, dok je stara uprava tvrdila suprotno. Privremena uprava u svom je izvješću navela kako "gotovo sav kapital banke potječe od uplata Vlade Hrvatske". Precizira se da je financijska pomoć hrvatske Vlade bosanskohercegovačkim Hrvatima, uglavnom Hrvatskom vijeću obrane, usmjerena u snažan razvoj privatne banke. U HB-u bilo je 2001. više od 92.000 računa na kojima su ostali zamrznuti depoziti više tisuća štediša i državnih institucija u BiH. Visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown, nakon sređivanja stanja u banci, donio je 2002. odluku o prodaji Hercegovačke banke.
ZORAN KREŠIĆ,SNJEŽANA MLINAREVIĆ