EU je suočen s najvećim izazovom u svojoj povijesti, upozorio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u današnjem govoru o stanju Unije pred zastupnicima Europskog parlamenta.
– Ovo je ključan trenutak u povijesti jer, ako ne krenemo u smjeru snažnijeg ujedinjenja, dogodit će nam se raspadanje – rekao je Barroso i predložio mjere za snažniju Uniju.
Barroso je u svome govoru jasno detektirao sve uzroke širenja dužničke krize iz Grčke na druge zemlje eurozone. Već dugo, naime, tržišta upozoravaju da neodlučnost europskih čelnika stvara nepovjerenje u njihove vlade i EU kao zajednicu, a Barroso se sada složio da to nepovjerenje samo produbljuje krizu.
– Financijska, ekonomska i društvena kriza stvorila je krizu povjerenja kakva nije viđena desetljećima. To je nedostatak povjerenja u vlade, u čelnike i u Europu. U našu sposobnost da promijenimo stvari nabolje – rekao je šef Europske komisije.
Barroso smatra da se ta dužnička kriza i kriza povjerenja može riješiti većom federalizacijom eurozone. Založio se za uvođenje zajedničkih euroobveznica, mjeru koju investitori već mjesecima traže, ali nitko od vodećih političara Europe ne želi je uvesti. Angela Merkel protivi se euroobveznicama jer Nijemci ne žele plaćati tuđe račune. Druga mjera koja bi ojačala Uniju i za koju se Barroso jučer založio jest uvođenje novog poreza na financijske transakcije. S obzirom na to da bi, prema prijedlogu Komisije, taj porez trebao biti uveden 1. siječnja 2014., on se tiče i Hrvatske koja bi samo šest mjeseci prije tog poreza trebala postati 28. članica Unije.
– Vrijeme je da financijski sektor vrati svoj doprinos društvu – rekao je Barroso predlažući porez na financijske transakcije. Mnoge zemlje EU spašavanjem i dokapitalizacijom pomogle su svojim bankama da prežive krizu i sada traže od njih da i one pomognu državi u obliku novog poreza. Prema tom prijedlogu, trgovina dionicama i obveznicama oporezivala bi se stopom od 0,1 posto, a trgovina financijskim izvedenicama, poznatijima kao derivati, stopom od 0,01 posto. Prevedeno na neke stvarne primjere u Hrvatskoj, to bi značilo da bi se prilikom Rajićeve prodaje Dukata francuskom Lactalisu prikupilo oko 3 milijuna kuna ovog poreza da je on kojim slučajem postojao u to vrijeme.
Europska komisija procjenjuje da će se ovim porezom u čitavoj Uniji prikupiti oko 57 milijardi eura godišnje. Najveći otpor ovom prijedlogu dolazi iz Londona. Britanska vlada i bankari smatraju da će taj porez otjerati investitore iz londonskog Cityja, tradicionalnog financijskog centra Europe i svijeta. Britanci najavljuju da će pristati na taj porez samo ako se uvede globalno.
*sebi