BDP veći 454 milijuna eura jer vojna oprema postaje investicija

Izraženo u eurima, hrvatski je BDP na kraju 2015. godine bio 454 milijuna eura veći nego što su pokazivali raniji podaci. Zajedno s prvom procjenom kretanja BDP-a u trećem ovogodišnjem tromjesečju, hrvatski DZS objavio je i revidirane podatke o godišnjem bruto domaćem proizvodu u razdoblju od 2010. do 2016. koji su pokazali da je Hrvatska bogatija nego što se to dosad činilo za približno pola milijarde eura.

Revizija BDP-a provodi se prema Uredbi Europske komisije iz 2014. godine koja se u stručnim krugovima doživljava kao velika pobjeda vojnog lobija.

Pobjeda vojnog lobija

Prema staroj metodologiji, izdaci za vojnu opremu bilježili su se kao potrošnja, ali po revidiranoj uredbi novi tenk, puška ili vojni zrakoplov vode se kao investicija koja povećava blagostanje građana. Ove bi se godine iz proračuna za vojnu opremu trebalo izdvojiti nešto više od 400 milijuna kuna, prošle je godine za tu namjenu utrošeno 300 milijuna, a idućih godina pripremaju se još ambicioznija ulaganja. Uz izdatke za vojnu opremu, koji će ove i iduće godine nabildati hrvatski BDP, kao investicije se po novome evidentiraju još i ulaganja u istraživanje i razvoj. Dosad su se ulaganja u istraživanja bilježila kao međufazna potrošnja. Nakon ove nadopune Hrvatski je BDP u razdoblju od 2010. do 2016. godine podebljan 0,6 postotnih poena. Danas će se objaviti detaljniji podaci za 2016. godinu. Nominalno povećanje BDP-a utjecat će pozitivno na indikatore zaduženosti, pa ćemo, mjereno udjelom u BDP-u, biti nešto manje zaduženi nego do sada, no postoji i jedna nepovoljnija okolnost, a ta je da će s ovim rastom BDP-a porasti i obveza uplate u zajednički EU proračun.

Prva velika metodološka intervencija u izračun BDP-a bila je prije nekoliko godina kad je Hrvatska morala u svoj BDP uključiti i sivu ekonomiju. Po ovoj zadnjoj, bogatijima poput Velike Britanije BDP dižu velika ulaganja u istraživanja, a siromašnijima kupnja vojne oprema. Prema prethodnom statističkom sustavu ESA 95, u investicije vojske evidentirali su se samo izdaci koji su imali svoj civilni ekvivalent, kao što su to bili, primjerice, izdaci za aerodrome, ceste, bolnice, automobile i sličnu opremu u vlasništvu vojske. Nova ESA 2010, izmijenjena uredbom iz 2014., obuhvaća i sustave naoružanja u vlasništvu vojske, koji uključuju vozila i ostalu opremu, kao što su ratni brodovi, podmornice, vojni zrakoplovi, tenkovi, raketni nosači, bacači... Treći element koji je obuhvaćen revizijom procjena je porezne evazije u naplati PDV-a, koja nastaje zbog namjernog ili nenamjernog izbjegavanja plaćanja PDV-a te se to tretira kao prijevara kod plaćanja PDV-a.

Rast 13 kvartala uzastopno

Revidirani su podaci donekle popravili statističku sliku hrvatskog zaostajanja, primjerice, počevši od 2009. godine Hrvatska nije izgubila 13,2 nego 12 posto BDP-a, a oporavak je u mandatu Milanovićeve Vlade krenuo u trećem kvartalu 2014. godine otkad BDP raste 13 kvartala uzastopno. Državni zavod za statistiku pojašnjava da su najveće promjene zabilježene u 2013. i 2014., kada su realne stope rasta BDP-a porasle za 0,4%. Stopa realnog rasta BDP-a u 2015. povećana je za 0,1%, dok je u 2016. razlika 0,2 postotna boda. Inače, prva tri ovogodišnja kvartala donijela su Hrvatskoj prosječan rast od 3 posto, što je, uočavaju u HGK, blizu službene procjene Ministarstva financija. To je više od prosječnog rasta u EU koji je do kraja rujna bio 2,3, no manje nego što je raslo deset novih članica EU (4,5%).