Rekordna turistička sezona pogurala je hrvatski BDP u trećem kvartalu na 3,3 posto čime se Hrvatska svrstala među države s iznadprosječnim rastom gospodarstva u EU.
Sezona ograničena
Očekivanja su zbog velikog broja turista i iznadprosječnog povećanja potrošnje ipak bila nešto veća, no jučer objavljena struktura ostvarenog BDP-a iznova upućuje na poznate slabosti. Hrvatsko gospodarstvo dominantno gura potrošnja koja se većim dijelom temelji na uvozu. Realna stopa rasta investicija od 3,4 posto nije bila dovoljna da Hrvatska sustigne dinamiku drugih tranzicijskih ekonomija. Utjecaj međunarodne razmjene na povećanje obujma BDP-a i dalje je negativan, a posebnost je trećeg kvartala i ta da je uvoz rastao brže od izvoza, i to podjednako u razmjeni roba i usluga.
– Objavljeni podaci pokazuju da se dobra turistička sezona nije prelila na druge segmente gospodarstva i da se rast nije raširio po cijeloj ekonomiji – komentirao je Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta. Gleda li se kretanje BDP-a prema proizvodnoj metodi, treći je kvartal imao 2,6 posto rasta, s tim što je prerađivačka industrija u plusu 2,2 posto, građevina stagnira, a poljoprivreda značajno pada (minus 3,1 posto).
– Razlika u BDP-u između proizvodne (2,6%) i rashodne metode (3,3%) došla je iz bolje naplate poreza i PDV-a. Kada bi ekonomija podjednako rasla u svim segmentima, uz ovakvu turističku sezonu mogli smo dobaciti 5%, no osim porezne reforme nije se provela nijedna druga reforma koja bi pogurala rast – komentira Lovrinčević. Njegova je procjena da bismo danas govorili o dvopostotnom rastu da nije bilo porezne reforme.
Nadalje, podaci otkrivaju da je doprinos sektora usluga, gdje ulazi turizam, također manji od očekivanja. Primjerice, realne stope rasta izvoza roba bile su 8,9%, dok su usluge rasle samo 3,2 posto. Pokazalo se da je veliko povećanje prihoda u turizmu jednim dijelom posljedica dizanja cijena u hotelima i restoranima koje su ovo ljeto bile 6 posto veće nego u trećem kvartalu 2016. godine. Od početka godine PDV u ugostiteljstvu skočio je na 25 posto, što je stvorilo veliki prijepor između ugostitelja i države. Ukidanje povlaštene stope rezultiralo je poskupljenjem u toj branši koje je bilo četiri puta veće od prosječne stope inflacije. Rast cijena dobro je došao i državnom proračunu ako je uspio ubrati sav PDV u toj branši, jer je poznato da su mnogi poduzetnici u ugostiteljstvu masovno osnivali nova poduzeća kako bi izbjegli plaćanje PDV-a. Realno povećanje uvoza bilo je veće od rasta izvoza.
Bez utjecaja Agrokora
Analitičari RBA uočavaju da je “barem za sada” financijska kriza u Agrokoru imala ograničen utjecaj na makroekonomske trendove.
– Još uvijek ostajemo pri ocjeni da je u tom smislu 2018. zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima – ističu analitičari RBA. Prema sezonski prilagođenim podacima koje objavljuje Eurostat, rast je blago usporio na 3,2% s 3,6%, koliko je zabilježeno tromjesečje ranije. U odnosu na prethodno tromjesečje stopa rasta zadržana je na 0,9%.
ministre ne se..