Beogradski Fond za humanitarno pravo o logorima za Hrvate na području Srbije

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara Fond za humanitarno pravo iz Beograda na svojoj web stranici postavili su tekst s naslovom „Dosje: logori za Hrvate na teritoriju Srbije“. Kako navode iz Fonda nakon tromjesečne opsade Vukovara JNA je zauzela Vukovar 18. studenoga uz pomoć srpske Teritorijalne odbrane (TO) i dobrovoljačkih jedinica.

-Po zauzimanju grada, JNA je zarobila veliki broj pripadnika hrvatskih snaga i civila, među kojima je bilo ranjenika, žena, maloljetnika i starijih osoba. JNA je zarobljene prebacila na teritoriju Vojvodine gdje je, već u rujnu 1991. godine, bilo formirano nekoliko logora za ratne zarobljenike sa teritorije Hrvatske, navode iz Fonda.

Dodaju kako je prema istraživanju Fonda za humanitarno pravo najveći logor formiran u Srbiji bio je u Kazneno-popravnom domu (KPD) Sremska Mitrovica kao i da su pored ovoga logora postojali logori u banatskim selima Begejci i Stajićevo, zatim u kasarni JNA u Aleksincu i Kazneno-popravnom domu u Nišu.

-U Srbiji su postojali i manji prolazni logori i centri u kojima su zatočenici boravili nekoliko dana, da bi zatim bili prebačeni u neke od većih logora. Iako je takvih mjesta bilo više, u ovom dosjeu su izdvojeni objekti u Šidu, nastavni centar Vojne policije u Bubanj Potoku i kasarna JNA u Paragovu. Svi logori, izuzev Niša koji je bio u zoni odgovornosti 3. Vojne oblasti (VO) JNA, bili su u zoni odgovornosti 1. VO JNA. Osiguranje logora su vršili pripadnici Vojne policije JNA. Na mjesta zapovjednika logora postavljani su časnici JNA, međutim stvarnu kontrolu nad logorima imala je Uprava sigurnosti  Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (UB SSNO). Zarobljeni civili i borci su u logorima provodili od par dana do devet mjeseci. Kroz logore je prošlo oko 7.000, a u njima je duže zadržano oko 3.500 ljudi, kažu iz Fonda.

Prema navodima Fonda zatočenici logora u Srbiji, naročito oni za koje se sumnjalo da su bili pripadnici Zbora narodne garde (ZNG) ili MUP-a Hrvatske, bili su svakodnevno izloženi psihičkom i fizičkom zlostavljanju, nasilju i torturi od strane časnika i rezervista JNA, pripadnika TO sa teritorije Vukovara, kao i pripadnika milicije Srpske autonomne oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem (SAO SBZS) koji su dolazili u logore. Pr tome su svi logoraši bili izloženi ponižavanju i izgladnjivanju. U logorima je evidentirano i seksualno zlostavljanje. Najmanje 14 logoraša je umrlo od posljedica zlostavljanja ili uslijed nepružanja adekvatne medicinske pomoći.

Prema navodima Fonda logoraši su svakodnevno odvođeni na ispitivanja koja su vršili časnici UB SSNO i organa sigurnosti JNA, kao i pripadnici TO i milicije SAO SBZS, uz prisustvo čuvara logora iz rezervnog sastava Vojne policije JNA. Ispitivanja su praćena zlostavljanjem. Iz Fonda dodaju kako su logori u Begejcima i Stajićevu zatvoreni u prosincu 1991. godine, kada je dio zatočenika razmijenjen, a dio prebačen u logore u Sremskoj Mitrovici, Nišu, Aleksincu i Beogradu. Logor u Nišu zatvoren je u veljači 1992. godine, dok su logoraši u Sremskoj Mitrovici i Vojno-istražnom zatvoru (VIZ) u Beogradu ostali do sredine kolovoza 1992. godine kada je organizirana razmjena zarobljenika po principu „svi za sve“.

Iz Fonda podsjećaju i kako je Tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) teretilo Slobodana Miloševića za formiranje logora za Hrvate u Srbiji i zatvaranje civila i ratnih zarobljenika u istim kao i da su ta djela kvalificirana kao zločini protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija. Tužiteljstvo je teretilo i Gorana Hadžića za protupravno zatvaranje u nehumanim uvjetima Hrvata i drugih nesrba u nekoliko zatočeničkih objekata u Srbiji. Ovi postupci okončani su smrću optuženih.

- Udruženje „Vukovar 1991.“ i FHP su u svibnju 2008. godine podnijeli kaznenu prijavu Tužiteljstva za ratne zločine u kojoj je imenom, prezimenom ili nadimkom navedeno 54 zapovjednika i stražara u logorima u Srbiji – KPD Sremska Mitrovica, KPD Niš, VIZ u Beogradu, Begejci i Stajićevo. Dvije godine kasnije zamjenik tužitelja za ratne zločine izjavio je da je u toku pred kazneni postupak, međutim do danas je u Srbiji samo jedna osoba osuđena za zločine počinjene u logorima na teritoriji Srbije, zaključili su iz Fonda.

Cjelokupni „Dosje: logori za Hrvate na teritoriju Srbije“ možete pronaći na linku:

http://hlc-rdc.org/wp-content/uploads/2020/11/Dosije_Logori_za_Hrvate_u_Srbiji-srp.pdf