Berislav Šipuš najavio svoje planove za kulturu

Predstavljajući se na Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu, budući ministar kulture Berislav Šipuš je, odgovarajući na pitanja članova i zainteresiranih zastupnika, najavio i svoje planove u resoru koji će, s obzirom na blizinu izbora, voditi vrlo kratko.

Bivši ministar obrazovanja, SDP-ov Željko Jovanović pitao je Šipuša što će se dogoditi s projektom Studija plesa, započetom još u mandatu prethodne vlade.

– Taj projekt sam naslijedio, a s obzirom da u obitelji imam veze s plesom bilo mi je na srcu, ali i obveza, da se to nastavi. Nova zgrada trebala bi se izgraditi u okviru Studentskog centra u Zagrebu, ali nažalost do pokretanja svih postupaka oko izgradnje te zgrade nije došlo. Studij plesa jest pokrenut na Akademiji dramskih umjetnosti, a nadam se da će se jednog dana izgraditi i ta dvorana jer bez nje je nemoguće raditi. Mislim da SC treba vratiti kući, to treba biti kulturni centar SC-a i studenata – odgovorio je Šipuš.

Bivšeg HDZ-ovog ministra kulture Jasena Mesića zanimalo je koji su projekti koje budući ministar planira napraviti, kakvu kulturnu politiku će voditi, te što je s medijskom strategijom koju je ministarstvo davno trebalo donijeti, posebice s naglasom na HRT i aktualne otkaze novinarkama u toj kući.

– Ne mislim opravdavati ministarstvo i moju prethodnicu što medijske strategije još uvijek nema. Pojavio se jedan dokument u tipu znanstvenog rada, takve težine da je izgubio svoj smisao, a ove godine su se pokrenule tri rasprave o strategiji, a 5. lipnja bi se od svega trebao napraviti sažetak – pojašnjava Šipuš ustvrdivši i kako je njegovo ministarstvo već izrazilo žaljenje zbog otkaza na HRT-u jer je to "ekstremno i nije dobro".

Proračun za kulturu prošle je godine, dodaje on, bio na svojoj najnižoj poziciji ikada, a ove se godine malo popravio, pa bi se trebalo realizirati niz važnih projekata. To su, nabraja, otvaranje Muzeja vučedolske kulture i Arheološko nalazište Vučedol, Prirodoslovni muzej s ornitološkom zbirkom u Metkoviću, Muzej sinjske alke, Muzejski postav Oluja 1995. u okviru Kninskog muzeja, Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju.

Osvrnuo se i na Zakon o muzejima koji bi se uskoro trebao naći u drugom čitanju.

– Taj je zakon doživio raznolike interpretacije, čak i vrlo neugodne napade. Mi želimo otvoriti mogućnost muzejima da postanu mjesto jačeg doživljaja i druženja – tvrdi Šipuš ustvrdivši kako u istraživanja pokazuju da zagrebački turisti uopće ne posjećuju muzeje.

SDP-ov Domagoj Hajduković pitao je budućeg ministra što planira učiniti za rock kulturu mladih, posebice u kontekstu kritika Udruge Promo koja je Šipušu zamjerila da se novac ne dijeli i toj skupini.

– Uvijek će biti nezadovoljnih, toga sam svjestan i bio bih sretan kad bi ih bilo sve manje. Sve završava s novcem. Udruga promo ne prestavlja sve glazbenike jer u Hrvatskom društvu skladatelja kraj mene sjede moje kolege rokeri Mrle i Hus. Ministarstvo kulture mora misliti i na rock kulturu, ali i na ostale glazbene izričaje – elektronsku glazbu, techno, etno... - priznaje Šipuš te dodaje kako je ključna poteškoća Nacionalna strategija, a on je spreman da u nju uđu i termini rock ili alternativna kultura, pa da se financijski pomogne i InMusic festival ili Terraneo.

– Tražili smo listu klubova u Hrvatskoj, nažalost '80-ih godina ih je bilo puno više nego danas. Nedaleko od Hrvatske postoji i kategorizacija klubova, pa i kriteriji temeljem kojih se financiraju klubovi, ali želimo program, da u tim klubovima bude prisutnost hrvatskog, da su unutra mladi kreativci, i ne samo na području glazbe, nego i ostalih kulturnih djelatnosti. Tako bi mladi mogli kružiti Hrvatskom i predstavljati svoj rad – pojasnio je Šipuš.

SDP-ov Damir Tomić pitao ga je planira li se ponovno povećati spomenička renta, a Šipuš mu je odgovorio da mnogi traže da je se smanji i nazivaju je parafiskalnim nametom.

– Mi bi bili zadovoljni da se to i ukine, ali da nam onda u proračunu nadoknade sav novac jer drugačije ne možemo obnavljati naše kulturne spomenike – tvrdi Šipuš.

Laburist Dragutin Lesar kritizirao je odluku kojom se zaslužnim građanima plaćaju doprinosi, iako su neki od njih bogatiji od 60 posto radnika i za gaže dobivaju više od 10 tisuća eura.

– To radi Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika i preko 30 milijuna kuna izdvaja se za potrebe njihovih članova. Tu su prisutne dvije čudne situacije. Prva je što unutar članstva postoje oni kojima je to potrebno, koji nemaju prihod, primjerice likovni umjetnici koji moraju napuštati svoje radne prostore, atelje, jer ih ne mogu plaćati. S druge strane, neki estradni umjetnici imaju tolike prihode da bi mogli plaćati i sebi i ostalima. To se već pokušavalo srediti, ali to nije uspjelo zbog svađa između raznih udruga – priča Šipuš te dodaje kako se svake godine radi analiza temeljem koje svaki umjetnik mora prijaviti svoj prihod i ako prelazi određenu svotu, on izlazi iz tog sustava.

– Svjestan sam da ta zajednica ima dvostruko članstvo, jako bogate i praktički strašne socijalne slučajeve. Pitanje je treba li to biti pomoć umjetnicima u gladovanju ili onima kojima taj novac ne treba. Sklon sam reviziji i mijenjaju okvira da se to plaća samo za one koji to sami ne mogu platiti, umjetnici su malo posebniji – zaključio je Šipuš.

>> Odbor podržao imenovanje Šipuša koji se obrušio na medije zbog Zlatar Violić