Unutarstranački izbori u SDP-u danas će dobiti epilog. Oko 2300 delegata u zagrebačkoj Ciboni izabrat će stranački vrh, članove Predsjedništva te članove Glavnog odbora.
Bit će to prvi pravi test novog šefa SDP-a Davora Bernardića jer po izboru 17 najbližih suradnika, ali i članova Glavnog odbora, vidjet će se jesu li priče o pomirenju zaraćenih struja u stranci bile samo priče ili je novi lider doista odlučio stati na kraj stranačkim podjelama.
Prema neslužbenih informacijama, iz Slavonije u Predsjedništvo ulaze dva kandidata, i to Domagoj Hajduković, Bernardićev protukandidat na izborima za novog šefa, koji je neposredno pred prvi krug odlučio odustati od svoje kandidature i podržati upravo Bernardića te navodno Roberto Lujić, šef SDP-a Slavonski Brod.
Iz sjeverne i središnje Hrvatske članovi Predsjedništva trebali bi postati Siniša Hajdaš Dončić, koji je do prvog kruga podržavao Orsata Miljenića, a potom prešao na Bernardićevu stranu, te navodno Vedran Babić i Mladen Novak.
U zagrebačkom prstenu vlada poprilična gužva. No u Predsjedništvo će vjerojatno bivša saborska zastupnica Ivana Posavec Krivec, a šansi imaju i Zoran Vasić, čelnik SDP-a Sisačko-moslavačke županije, Mihael Zmajlović, ali i Davorko Vidović iako se njegovo ime ne nalazi na “šalabahteru”.
Puno “gladnih” je i u Zagrebu, gdje u sam vrh ulazi Rajko Ostojić, koji bi trebao biti i potpredsjednik stranke, te Ivo Jelušić. U stranački vrh iz Zagreba želi i Saša Molan, no kolike su mu šanse, nije sigurno, kao i za Nenada Livuna.
Iz Istre i Primorja računa se na Zlatka Komadinu te Romanu Jerković. Oboje se spominju i kao potpredsjednici stranke. Peđe Grbina, kojem su slali pomirljive poruke iz Bernardićeva stožera, na šalabahteru nema, a zanimljivo ni Borisa Lalovca, jednog od najpopularnijih bivših ministara, kao ni Bojana Glavaševića, što ne znači da ne postoji šansa da danas i oni uđu u Predsjedništvo.
Dapače, oni su svakako kandidati koji imaju velike šanse za prolaz zbog nacionalne prepoznatljivosti. Iz Dalmacije uzdanice u vrhu bit će šef šibenskog SDP-a Franko Vidović te predsjednik dalmatinskog SDP-a Arsen Bauk.
– Ako je točno da Bernardić i njegovi ljudi kontroliraju 1200 delegata, kako kažu, onda će svi njihovi ljudi sa šalabahtera glatko proći. U suprotnome, moguća su iznenađenja – kaže jedan član SDP-a, koji nije podržavao Bernardića
. A dan prije nego što će se izabrati stranačka tijela Davor Bernardić održao je u središnjici SDP-a tiskovnu konferenciju na kojoj je žestoko kritizirao najavljenu poreznu reformu.
– Ona direktno uzima bez kompenzacijskih mjera dvije milijarde kuna općinama, gradovima i županijama, s kompenzacijskim mjerama uzima nešto manje od milijardu kuna. Kompenzacijske mjere nisu jasne i transparentne.
Postoji mogućnost da budu diskrecijske, što ostavlja prostor da se ne kompenzira onaj dio koji lokalna samouprava gubi. To znači skuplje režije, skuplje vrtiće, manje za tople obroke u školama, manje za stipendije. To nas kao socijaldemokrate zabrinjava – kazao je Bernardić.
Dodao je kako je cilj SDP-a bolji život ljudi tamo gdje žive, a to su općine, gradovi i županije, te je naglasio da je decentralizacija središnji cilj Hrvatske. Šefu Sabora Boži Petrovu novi predsjednik SDP-a predložio je da osnuje radnu skupinu za reformu lokalne samouprave, koju je ocijenio strateškim interesom Hrvatske, te poručio da će u toj reformi imati podršku SDP-a.
– On ima iskustvo vođenja svoga grada. Hrvatska će biti jaka onoliko koliko su jaki naši gradovi i općine. To je strateški cilj nas kao socijaldemokrata – poručio je Bernardić šefu Sabora i čelniku Mosta Boži Petrovu.
>> Davor Bernardić poslao ponudu Boži Petrovu: 'To je naš strateški cilj...'
Podijela će biti ali će one biti prikrite radi osobnih interesa, koji su jači od od stvarnih osobnih stavova . Politika nema puno zajedničkog sa iskrenošću ,moralnim načelima i ciljevima zajednice, ispred svega su obočno, najvažniji osobni interesi i koristi a onda, ako nešto ostane za druge .Političke stranke su uglavnom ,,interesno materijalne zajednice,, koje se prikrivaju sa svjetonazorima i sličnim floskulama, jer kad nebi bilo tako, one se međusobno skoro i nebi puno razlikovale, bili bi im isti ciljevi ,bolji život svih , svima jednake mogućnosti i demokratska prava na poštenim i jednakim pravnim normama itd.-bez materijalnih i inih privelegija.