Hrvatska će biti među onim državama članicama EU koje bi, unatoč slabijem kreditnom rejtingu od ostalih, svoj gospodarski oporavak od koronakrize mogle financirati novcem dobivenim zaduživanjem po najboljem, AAA kreditnom rejtingu, i to novcem koji ne treba ni vraćati jer će se u obliku nepovratnih sredstava raspoređivati s razine EU.
Takve bi posljedice za Hrvatsku, naime, mogla imati ideja stvaranja novoga europskog fonda za oporavak, što su prekjučer snažno podržale dvije ključne države članice, Njemačka i Francuska, predloživši da taj fond bude težak 500 milijardi eura i da usmjerava novac u obliku grantova (nepovratnih sredstava) državama i industrijskim sektorima koji su najteže pogođeni krizom zbog koronavirusa.
Premijeri Italije i Španjolske Giuseppe Conte i Pedro Sanchez odmah su preksinoć pozdravili francusko-njemački prijedlog, što je znak da i najveći zagovornici stvaranja novih euroobveznica, odnosno udruživanja ili mutualizacije duga unutar EU, doživljavaju dogovor Macrona i Merkel kao ostvarenje ideje euroobveznica na mala vrata.
Ima i protivnika
No austrijski kancelar Sebastian Kurz odmah je dao do znanja da njegova zemlja, uz podršku Nizozemske, Danske i Švedske, nije promijenila stav te da ta skupina fiskalno konzervativnijih zemalja i dalje ne pristaje na zaduživanje na razini EU kako bi se novac dijelio u obliku nepovratnih sredstava. Oni žele da to bude u obliku zajmova, koje će države primateljice morati uredno vraćati, po mogućnosti i uz ispunjenje određenih uvjeta sličnih onima koje je morala ispuniti Grčka kad je primala pomoć od ostatka eurozone u vrijeme dužničke krize. Austrija i druge zemlje sigurno će pokušati razvodniti prijedlog, no to će im biti teže sada, nakon što se s prijedlogom slažu Njemačka i Francuska.
Pravi pregovori između država članica počet će tek nakon što Europska komisija napiše i objavi službeni prijedlog sa svim detaljima fonda za oporavak, a Europska komisija planira to učiniti sljedeći tjedan. Nakon toga predsjednik Europskog vijeća Charles Michel spreman je sazvati prvi ovogodišnji summit lidera EU fizički u Bruxellesu, za razliku od videokonferencijskih summita koji su se održavali u doba zatvorenih granica zbog koronavirusa. Iako kao trenutačna predsjedateljica Vijeća EU mora biti što nepristranija, Hrvatska je na stavu da se novac iz fonda za oporavak treba dijeliti u obliku grantova, ne zajmova. Ponovio je to jučer i ministar financija Zdravko Marić nakon videokonferencijskog sastanka Vijeća EU u formatu Ecofina.
Velik iskorak
– Spremni smo brzo djelovati nakon što dobijemo Komisijin prijedlog – rekao je ministar Marić. Na jučerašnjem sastanku Ecofina usvojen je novi instrument SURE, program za smanjenje rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji koronakrize. Prema tom instrumentu, Komisija se na tržištu zadužuje za 100 milijardi eura (po svom, odnosno EU-ovu kreditnom rejtingu AAA) i posuđuje taj novac u obliku zajmova državama koje subvencioniraju plaće kako bi spriječile rast nezaposlenosti u ugroženim sektorima u doba koronavirusa.
No iako je i SURE već jedan korak u istom smjeru, njemački pristanak na ideju da se EU kolektivno zaduži za 500 milijardi eura te da taj novac transferira nepovratno državama članicama koje su najpogođenije koronakrizom svugdje se tumači kao velik iskorak. Njemačka se, naime, dosad uvijek snažno protivila bezuvjetnom transferiranju novca njemačkih poreznih obveznika u druge države članice EU. Sada kancelarka Merkel kaže da “izvanredne okolnosti zahtijevaju izvanredne mjere”.
Nakon što Komisija iznese formalni prijedlog, i kad se postigne dogovor između 27 šefova država i vlada, pristanak mora dati i Europski parlament, ali i nacionalni parlamenti sudjeluju u ratifikaciji uime država pa će i Merkel morati za to dobiti podršku Bundestaga.
Hrvatska ima proračun ko neka seoska udruga u Njemačkoj,bijednih 20 milijardi eura. Najbolje da se prodamo njemcima da nas preuzmu i pokrenu gospodarstvo