Danas istječe rok za dostavu neobvezujućih ponuda za monetizaciju autocesta, a tko su potencijalni koncesionari i koliko je njih poslalo ponude, neće se znati još neko vrijeme jer će se tek konačne, obvezujuće ponude otvarati javno. I kad su prije nekoliko mjeseci potencijalni koncesionari iskazali interes za monetizaciju, u resornom Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture također nisu otkrili ni koliko je njih iskazalo interes ni tko su oni pozivajući se na Zakon o javnoj nabavi.
Alternativa koncesiji
No u javnost su procurili ti podaci pa se govorilo o pet zainteresiranih investitora – konzorcij investicijske banke Goldman Sachs, francuskog operatera Vincija i triju domaćih mirovinskih fondova, zatim konzorcij grupe Macguarie i jednog domaćeg mirovinskog fonda, a interes su pokazali i austrijski Strabag, talijanska Atlantia te španjolska Cintra. U Vladi pak očekuju minimalno 2,5 milijardi eura za koncesiju više od 1000 kilometara autocesta. No ne očekuju da će se svi zainteresirani poslati i neobvezujuće ponude ponajprije zbog uvjeta da daju garancije za uplatu cijelog iznosa koncesijske naknade u vrlo kratkom roku od potpisivanja ugovora.
Alternativa davanju autocesta u koncesiju, koja može propasti ako stignu nezadovoljavajuće ponude ili ako uspije referendum protiv koncesije, prema riječima ministra Siniše Hajdaša Dončića, moguće je poskupljenje goriva za 40 lipa po litri kako bi se refinancirali dugovi HAC-a i ARZ-a. HAC je, naime, do 31. prosinca 2013. dobivao iz cijene litre goriva 60 lipa, a od ove godine to je srezano na 20 lipa, dok je po 20 lipa pripalo HŽ Infrastrukturi i Hrvatskim cestama koje su i dotad dobivale 60 lipa iz cijene litre goriva pa je to sad naraslo na 80 lipa. Ministar Hajdaš Dončić tako je HAC-u srezao prihode od trošarina i prije nego je provedena monetizacija.
A ako koncesija ne prođe, Hajdaš Dončić priznaje da će morati vratiti HAC-u tih 40 lipa, no kaže i da HŽ-u i HC-u treba po 20 lipa od goriva kako bi mogli financirati svoje projekte. Zbog toga bi moglo doći do poskupljenja goriva.
Trošarine za plaće
U HŽ Infrastrukturi priznali su pak da dio novca od trošarina na gorivo troše i na plaće zaposlenika, dok u HC-u demantiraju tvrdnje sindikalista Mijata Stanića da novac od trošarina oročavaju jer ga nemaju na što potrošiti. Kažu da će ove godine biti u deficitu 900 milijuna kuna.
Zaduživanje i prikrivanje tog duga od EU je postala neminovnost a želja za preživljavanje SDP-ovog mandata cilj. Ostalo je sve tlapnja.