Sljedećeg tjedna hrvatska delegacija na summit NATO-a u Bruxellesu odlazi prilično spokojno. Za razliku od nas, za barem pola članica taj će skup biti napet. Američki predsjednik Donald Trump uoči sastanka, kao i lani, kritizirao je zemlje članice koje nisu počele dizati svoje vojne proračune prema ciljanih 2 posto BDP-a. Ove godine pak Trumpove prijetnje su i konkretnije jer su Amerikanci kazali da razmišljaju o povlačenju svojih 35 tisuća vojnika iz Europe.
To su prijetnje, naravno, Njemačkoj, koja kao najmoćnija EU članica NATO-a za vojsku izdvaja točno pola od onoga što bi trebala. Većina američkih vojnika u Europi se i nalazi u Njemačkoj, što joj donosi i veliku ekonomsku korist, no kako Poljska želi da se vojnici SAD-a tamo trajno presele, jasno je da se stvari mijenjaju. Trump je uoči ovog summita NATO-a tvitao kako Njemačka plaća tek 1 posto BDP-a za vojsku, dok SAD plaća 4 posto – vjeruje li itko da to ima smisla, zapitao se Trump. “Promjena stiže”, stoga je najavio. Njemačka ga je ozbiljno shvatila jer je baš objavila da znatno diže vojni proračun te da će već 2019. uhvatiti 1,3 posto BDP-a. Hrvatsku će na summitu predstavljati predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i ministar obrane Damir Krstičević i bit će u boljoj poziciji nego Nijemci s obzirom na to da je Hrvatska već ove godine ulovila 1,33 posto BDP-a, a Vlada je preuzela obvezu da svake godine proračun diže za barem 300-tinjak milijun kuna. Plan je da već iduće godine vojni proračun RH bude više od 5 milijardi kuna, milijardu više no što je Krstičević zatekao.
U zadnjih nekoliko godina i SAD pokazuje da mu Hrvatska postaje važan partner na jugoistoku Europe. U nekoliko godina darovali su nam oružja i opreme u vrijednosti od oko pola milijarde dolara, a najavili su i nove donacije. Da SAD na Hrvatsku gleda posebnim očima, potvrdit će se odmah nakon summita jer će izravno iz Bruxellesa u Zagreb doći ministar obrane SAD-a James Mattis, bivši general kojeg i sada oslovljavaju po njegovu ratnom nadimku “Bijesni pas”. Mattis je do sada najviše rangirani predstavnik Trumpove administracije koji službeno dolazi u Zagreb, a povod je posebni sastanak s regionalnim ministrima obrane.
Formalno, u Zagrebu će se održati izvanredni sastanak ministara obrane zemalja članica Američko-jadranske povelje, koju čine SAD, Hrvatska, Albanija, BiH, Makedonija i Crna Gora. Uz njih, pozvani su kao promatrači i predstavnici Slovenije, Kosova i Srbije. Svrha je sastanka da Amerikanci pokažu da se vojno i politički vraćaju na zapadni Balkan te žele potaknuti nastavak euroatlantskih integracija na ovim područjima. Jasno je da Mattis planira predati konkretne poruke i onim zemljama regije koje nisu članice američkog saveza na jugoistoku Europe. U MORH-u ne komentiraju sastanak, prepuštaju najave Pentagonu, premda je jasan više puta iskazani interes koji Hrvatska ovdje ima – da u savezništvo sa SAD-om budu do kraja uvučene i BiH i Makedonija.
Srbija ovdje ima status promatrača i s njom NATO i Amerikanci zadržavaju određene kontakte premda Srbija stalno iznosi kako njoj više odgovara neutralni status, odnosno kako to vidimo po njihovim vojnim kontaktima i nabavi oružja, Beograd više računa na vojno savezništvo s Rusijom. Prihvati li pak Srbija poziv da sudjeluje na sastanku ministara obrane u Zagrebu, nju neće moći predstavljati ministar obrane Aleksandar Vulin. Njega je, naime, 21. travnja 2018. Vlada RH proglasila neželjenom osobom (persona non grata) i tako ga spriječila da još jednom, a uoči komemoracije na Jasenovcu, pohodi Hrvatsku i održi još jedan velikosrpski nastup. Vulin je prije toga održao već nekoliko iritantnih i provokativnih pohoda po Hrvatskoj koji su svaki put iznova potpalili hrvatsko-srpske odnose, a hrvatska se Vlada na zabranu ulaska Vulinu napokon odlučila nakon sramotnog izgreda koji se dogodio 18. travnja u beogradskoj Narodnoj skupštini kada je hrvatsko izaslanstvo napao Šešelj.
Vulinu je zabranjen ulaz u Hrvatsku “do daljnjega”, ali i bez toga ministru Krstičeviću, kojeg je recipročno Srbija poslije isto proglasila nepoželjnim, ne pada na pamet nalaziti se s osobom koja se ne zna pristojno ponašati. No, kad bi i mogao doći u Zagreb, Vulinu bi taj posjet bio poput kazne jer bi, osim Krstičevića, morao gledati i američkog generala koji je rekao da u SAD-u proučavaju Oluju kao primjer te da je RH mala zemlja koja se bori znatno iznad svoje kategorije. Na sastanak s takvim ljudima u Zagreb iz Srbije može doći samo “faca” pa Vulin zapravo može biti sretan da službeno nije dobrodošao.
Hrvatska i treba dizati proračun za obranu i to daleko više od 2% zbog svoje sigurnosti ali i zbog vanjskih i unutarnjih čindbenika koji žele vidjeti Hrvatsku u "velikoj srbiji " ili nekoj novoj "jugoslaviji". Plaćati moramo ili svoju ili tuđu vojsku.