U tjedan dana došlo je više od 200 dojava da plemenitih periski (lat. Pinna nobilis) ima još diljem Jadranskog mora, odnosno od sjevera Istre preko Šibenika, Splita, Korčule pa čak do Lastova. Ovo ulijeva nadu morskim biolozima i istraživačima Jadrana da ipak nisu izumrle.
Biolozi u sklopu akcije Ministarstva zaštite okoliša i energetike „Jeste li ih vidjeli?", između ostalih vrsta, od prošle godine traže plemenite periske. Akcija se, naime, provodi s ciljem uključivanja javnosti u određivanje rasprostranjenosti pojedinih ugroženih vrsta te podizanja svijesti o važnosti njihovog očuvanja, a putem nje građani sami mogu javiti gdje su ih uočili, kada te poslati njihovu fotografiju na e-mail info@drustvo20000milja.hr ili pak ispuniti obrazac dojave na stranicama Ministarstva.
Simbol čistoće mora
Plemenite periske unatrag godinu dana nestaju zato što su ih bolesti, odnosno paraziti i bakterije koji su se prvo 2016. godine pojavili na istočnoj obali Španjolske gotovo pa istrijebili. Te bolesti posebno su opasne kada stigne ljeto.
- Paraziti i bakterije aktivniji su kada je toplo vrijeme. Zato smo tijekom prošlog ljeta zamijetili masovni mortalitet ove vrste. Trenutačno tražimo one koje su preživjele. Svaka koja se uoči i pronađe dobar je znak da su one razvile imunitet i otpor te da će se vrsta s vremenom rekuperirati i nastati nova jata. Ne diramo ih, već nam je cilj pratiti njihovo stanje i lokaciju. Zato obilazimo gotovo svako mjesto dojave - objašnjava Hrvoje Čižmek, morski biolog i predsjednik društva istraživača mora "20.000 milja" koje je bilo jedan od inicijatora akcije. Posljednje područje obrade i analize terena, dodaje, bilo je na jugu Istre u Natura 2000 zaštićenom području kojim upravlja Javna ustanova "Kamenjak".
Posebno su posvećeni spašavanju ove školjke zato što je plemenita periska endemski i najveći školjkaš Mediterana, simbol očuvanosti i čistoće mora te ima jednu od krucijalnih uloga očuvanja života pod vodom za spomenuto područje.
Može narasti do 120 cm u visinu, a nalazimo je na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja te je mnogi znaju pod različitim imenima poput lostura, loščura i palastura.
"Ekološka uloga ove vrste je od iznimne važnosti zbog toga što filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Uz to, pruža brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralježnjacima tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna. Stoga na periskama često vidimo veliko bogatstvo života šarenih organizama", objasnili su stručnjaci životnu ulogu periske u svom novoobjavljenom znanstvenom radu "An emergency situation for pen shells in the Mediterranean: The Adriatic Sea, one of the last Pinna nobilis shelters, is now affected by a mass mortality event", koji se temelji na istraživanjima iz same akcije. Napisali su ga Čižmek te njegove kolegice Barbara Čolić i Romana Gračan uz pomoć španjolskih istraživača Amalie Grau te Gaetana Catanesa.
Potraga za živim jedinkama
- Njima u Španjolskoj je bila mnogo gora situacija te viša stopa smrtnosti ovih školjkaša. No treba iz svakog zla izvući nešto dobro pa nam je akcija ujedno i prilika da usput istražujemo bioraznolikost i bogatstvo Jadranskog mora - kaže Čižmek dodajući kako je ona još uvijek u tijeku te poziva sve koji pronađu žive jedinke koje se zatvaraju na podražaj, a ljuštura im je ispunjena tkivom, da im dojave kako bi zajedničkim snagama spasili plemenitu perisku.