Birači lojalni svojoj stranci bez obzira na to imaju li posao i kakve su im plaće

Grad Zagreb najviše se približio zaposlenosti koju smo imali 2008. godine, ali čak je i glavni grad zemlje po broju radnih mjesta još u zaostatku za tom godinom za približno pet posto. Hrvatska je, prema administrativnim izvorima, na kraju 2016. godine imala 181.000 (oko 12%) zaposlenih manje nego što je bilo zaposlenih prije točno osam godina. Najkritičnije je stanje s izgubljenim radnim mjestima u šest istočnih županija sa sjedištem u Sisku, Koprivnici, Virovitici, Bjelovaru, Slavonskom Brodu i Osijeku, gdje je u odnosu na stanje iz 2008. nestalo svako peto (20 do 23%) radno mjesto. Malo se, međutim, o tome govorilo tijekom kampanje za lokalne izbore na kojima je HDZ potvrdio svoju dominaciju na lokalnoj razini.

Minus i u Istri

Crnu listu gubitnika radnih mjesta predvodi Sisačko-moslavačka županija gdje je danas zaposleno 11.000 radnika manje nego što ih je radilo 2008. godine, zatim Koprivničko-križevačka gdje je krajem 2016. godine radilo gotovo 9000 ljudi manje nego prije osam godina. Virovitičko-podravska županija teško da će tako skoro nadoknaditi 5500 nestalih radnih mjesta, Bjelovarsko-bilogorska 8000, Brodsko-posavska 9000 ili Osječko-baranjska 20 tisuća...

Minusa nisu pošteđene ni ostale sredine, pa čak i Istarska županija, koju zbog razvijenosti i turizma doživljavamo kao jednu od najperspektivnijih regija. Poznato je da se tri četvrtine poduzetničke dobiti u Hrvatskoj ostvaruje u Zagrebu, Istri i Zagrebačkoj županiji. No i u Istri je, prema ovaj tjedan objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine radilo 14 posto manje ljudi nego 2008. godine. Nešto manji gubitak radnih mjesta od državnog prosjeka imaju Dubrovčani (pad samo 7%), Varaždinci (pad 7,5%) te Ličko-senjska i Zadarska županija gdje je broj zaposlenih u zaostatku za 2008. 9%!

Rijetko koja europska država ima tako velike razlike u razvijenosti kao Hrvatska, što se može iščitati i iz kretanja nezaposlenosti među županijama. Nezaposlenost u Istri i Gradu Zagrebu četiri je puta manja nego u četiri najkritičnije županije sa sjedištem u Virovitici, Sisku, Osijeku i Vukovaru. U te četiri kontinentalne županije bez posla je svaki treći radnoaktivni stanovnik županije. Ruže ne cvjetaju ni u ostatku unutrašnjosti zemlje gdje je bez posla svaka četvrta ili peta odrasla osoba! Gleda li se rezultat lokalnih izbora, proizlazi da ekonomsko stanje u županiji nema gotovo nikakva utjecaja na izborne rezultate političkih stranaka. HDZ godinama dominira u županijama s dna ekonomske liste, IDS ostaje bez konkurencije u svojoj županiji bez obzira na pomake gore ili dolje u standardu ljudi, a na lojalnost birača, osim Glavaševa HDSSB-a, ne mogu se potužiti ni ostale stranke; SDP, HNS te HSS, uključujući i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

U Varaždinu najmanje

Znatne su razlike i po primanjima zaposlenih. Zagrepčani u prosjeku zarađuju 42 posto više od najslabije plaćenih radnika u Varaždinskoj ili Međimurskoj županiji. U odnosu na 2008. godinu do kraja 2015. godine, zadnje za koju su objavljeni podaci o plaćama na županijskoj razini, prosječne neto plaće veće su desetak posto. U tom su razdoblju najmanje rasle plaće u Varaždinskoj županiji – nešto manje od 6 posto – te Splitsko-dalmatinskoj i Sisačko-moslavačkoj, 6,5 posto. Na drugoj strani najveći skok neto primanja – oko 12 posto – zabilježen je u Međimurju, Brodsko-posavskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Zbog velikog udjela tekstilne industrije Međimurci su i s tim nešto bržim rastom i dalje za petinu slabije plaćeni od državnog prosjeka, a najniže plaće ima Varaždinska županija, gdje radi oko 60.000 osoba. Podaci o plaćama odnose se na pravne osobe, tvrtke i javne ustanove, ali ne i na obrte, samostalne profesije i osigurane poljoprivrednike.