Sve više Hrvata diže kredite i za tisuće kuna kupuju bitcoine

Iako je sve počelo jako obećavajuće, čak i romantično, malo je bilo onih koji su predvidjeli da će bitcoin puniti novinske stupce ovako kao što se to događa danas. Kada se 2009. godine pojavio, bitcoin nije vrijedio ništa. Sljedeće godine vrijednost mu ni u jednom trenutku nije prešla jedan dolar. Ustvari, najviša cijena koju je postigao bila je 39 centi. U trenutku pisanja ovog teksta, jedan bitcoin vrijedio je gotovo 15.000 dolara, a kada ovaj tekst budete čitali, možda će vrijediti i više od 16.000. Što bi značilo da se vraća prema svojoj rekordnoj vrijednosti koju je zabilježio ovog tjedna – 16.600 dolara. Isplatilo se vjerovati, onaj tko je bitcoin kupio ili stekao prije sedam godina, danas je moguće milijunaš. Ili čak milijarder. A takvih ljudi ima, čak i u Hrvatskoj. Krenimo redom. Bitcoin je, kada se piše velikim slovom, decentralizirana, distribuirana, anonimna platna mreža.

Kada se piše malim slovom, onda je virtualna valuta koju ta platna mreža koristi. Naglasimo kako je riječ o decentraliziranoj mreži, ona nema nikakvu središnju instituciju ili osobu koja bi mrežu administrirala. Transakcije se među korisnicima odvijaju izravno putem digitalnih “novčanika”, a sve se zapisuju u javno dostupnu knjigu u kojoj korisnici ostaju anonimni uz jamstvo da su sve unesene transakcije legitimne i točne. Valutu bitcoin možete kupiti novcem ili je možete steći rudarenjem. Nije riječ ni o kakvu radu u rudniku, nego o izrazu koji označava sudjelovanje u održavanju mreže Bitcoin, za što se dobiva nagrada u vidu dodjele bitcoina. Rudarenje je davanje računalne snage svojeg hardvera u svrhu održavanja mreže. Odmah treba reći kako ćete vrlo brzo shvatiti zašto se proces zove rudarenje – izuzetno je spor, da biste zaradili jedan bitcoin, treba velika količina vremena, ovisno o tome kakav hardver koristite. Temelj je, dakle, mreže Bitcoin, glavna knjiga odnosno blockchain. U blockchain je moguće unijeti neograničeno mnogo zapisa o transakcijama koje se raspoređuju u liste koje se nazivaju blokovima koji su međusobno povezani, ali i šifrirani, odnosno kriptirani. Odavde dolazi i često korišteni naziv – kriptovaluta. Svaki blok trenutačno vrijedi 12,5 bitcoina. Ta je nagrada smanjena, počelo se s 50 bitcoina, kako bi se održao stabilan rast. Vrijednost se prepolavlja na svakih 210.000 blokova, za čije stvaranje treba otprilike četiri godine. Broj je bitcoina ograničen na 21 milijun i nepromjenjiv je. Kako nema središnje institucije ili upravitelja, nije niti moguće promijeniti tu konačnu brojku. Ona još nije dosegnuta, u trenutku pisanja ovog teksta u optjecaju je 16,727,587 bitcoina. Kada se maksimum dosegne, odnosno kada se nagrada podijeli 64 puta, u optjecaj će se pustiti posljednji bitcoin, bit će ih 21 milijun. I sad, ovo ne znači da ćete izgubiti novac, ustvari je suprotno, svjedočimo kako se vrijednost bitcoina stalno povećava. Jer, ponuda je mala, a potražnja velika. Tvorac je ovog koncepta osoba koja se skriva iza imena Satoshi Nakamoto. On ili ona, ne znamo čak niti to, 2009. godine objavio je jednostavan dokument na devet stranica o tome kako će funkcionirati nova digitalna valuta. Trebalo je još neko vrijeme, uz početne pogreške, da se bitcoin počne prihvaćati kao sredstvo plaćanja. Tek 2012., zapravo. Niti zloporabe poput ilegalne trgovine Silk Road na kojoj ste mogli bitcoinom kupovati i narkotike, pa ni hakiranje u to vrijeme najveće burze Mt Gox nisu narušili povjerenje u kriptovalutu. Bitcoin je danas “to”. Kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Od entuzijazma preko postavljanja bankomata do ozbiljnog trgovanja, sve se u nas odvija kao i bilo gdje u svijetu. Prvi je bitcoin bankomat u nas postavljen 2014. godine u zagrebačkom kafiću History u Tkalčićevoj ulici. Danas bitcoin bankomata, osim u Zagrebu, ima i u Splitu te Rijeci. U Hrvatskoj djeluje i jedna burza bitcoina, BitKonan sa sjedištem u Splitu. Nije, doduše, tako velika kao slovenski BitStamp. Tu slovensku burzu registriranu u Luxembourgu osnovali su Damijan Merlak i Nejc Kodrič, danas je to druga najveća burza kriptovaluta na Zapadu. U posljednjem popisu najbogatijih Slovenaca, osnivači su BitStampa sjedili na šestom i osmom mjestu sa 122 odnosno 112 milijuna eura. Sada je to bogatstvo možda još i veće.

Tajanstveni bogataši

U medijima se do sada nisu pojavljivali bitcoin bogataši. Što ne znači da ih nema. Kako nam kaže Tomislav Vajić iz BitKonana, interes je za bitcoin u nas sukladan njegovu rastu. Na burzi BitKonan sada je registrirano 15.000 korisnika, jedno novije istraživanje procjenjuje kako u Hrvatskoj ima nekih 25.000 korisnika skupe kriptovalute. Nekada smo se o njihovu broju izražavali tek u stotinama.

– Mi smo jedina prava burza bitcoina u Hrvatskoj, dakle takva u kojoj korisnici izravno obavljaju transakcije međusobno. Točno je da interes za bitcoine raste u nas, i to prilično snažno. U posljednjih mjesec dana na našu burzu registriralo se novih dvije tisuće korisnika – kaže Vajić koji je i sam zarađivao na bitcoinu, a zarađeno uložio u burzu od koje tek očekuje pravu zaradu. – Sada imamo oko 50.000 dolara prometa dnevno, dvostruko više nego godinu prije. Uočili smo povećanje transakcija u vrijednosti i po 100 ili 200 tisuća kuna, sada to više nije nikakva rijetkost. No, ako pitate je li moguće znati tko u Hrvatskoj ili barem na našoj burzi posjeduje najviše bitcoina, onda se treba reći kako je taj odgovor nemoguće dati. Upravo je anonimnost temelj Bitcoina, ako netko i trguje i sa stotinjak bitcoina to ne znači da ih u svojem elektroničkom novčaniku možda nema još tisuću – kaže Vajić koji misli da bi u vrlo kratkom roku od svega nekoliko godina vrijednost jednog bitcoina mogla otići i do stotinu tisuća dolara. Naime, za bitcoin, ali i za tehnologiju blockchain na kojoj on počiva zainteresirale su se i velike financijske institucije. Potražnja je time još i veća, transakcije još vrednije. Ipak, savjetuju u BitKonanu, treba biti oprezan, trgovanje bitcoinom rizično je, podložno snažnim reakcijama tržišta na vijesti poput nedavne kada je investiranje pomoću kriptovaluta zabranila kineska središnja banka. U Zagrebu, osim bitcoin bankomata u Historyju, postavljen je još jedan u kafiću Agram u Vrbiku.

Tko je Satoshi Nakamoto?

Sven Avmedoski s prijateljem bitcoinom se bavi dugo, na različite načine, od toga, kaže, živi. – Nikakve sumnje nema u to da je Satoshi Nakamoto, tko god to bio, među najpametnijim ljudima na svijetu, a Bitcoin je najgenijalnija ideja koju je čovjek ikada imao. Svi se pitaju zašto je ostao anoniman. Pa vrlo jednostavno, da otkrije svoj identitet, vrlo bismo se vjerojatno ubrzo oprostili od bitcoina, ne bi prošlo dugo prije nego bi pritisak na tu osobu postao prevelik, toliki da bi pristala otvoriti sustav do kraja. A ovako on sjedi negdje i prebrojava svoje bogatstvo. To je također osoba koja ima najviše bitcoina, kako kažete, sasvim je moguće da se radi o njih 980.000, a dobrim dijelom riječ je o onima iz prvog bloka. To znamo jer postoje adrese na kojima od početka leže značajnije količine bitcoina koji nikada nisu dirani. Najvjerojatnije su to bitcoini osobe koju znamo pod imenom Satoshi Nakamoto – kaže Avmedoski koji podsjeća kako je upravo Bitcoin spasio Wikileaks. – Sjetite se, Julianu Assangeu bili su blokirani svi računi, PayPal također, praktično je ostao odsječen od financijskih sredstava. Da nije bilo bitcoina, danas ne bi bilo niti Wikileaksa, objašnjava stručnjak za kriptovalute dodajući kako je zbog toga i teško pronaći nekoga tko bi javno govorio o svojem eventualnom bogatstvu stečenom bitcoinima ili o tome što je sve njima moguće napraviti. Bitcoin je sve ono što obična valuta nije, nema regulatora, nema središnje banke ili administratora, transakcije su izravne.

– Sasvim je točno da je nemoguće znati koliko tko ima, bitcoini se drže na osobnom digitalnom novčaniku s kojega se skidaju kada je potrebna kakva transakcija. Iz osobnog iskustva mogu potvrditi kako u Hrvatskoj zaista postoje bitcoin milijunaši. Tko zna, možda takvi ljudi imaju i daleko više. Ima tu zanimljivih situacija. U posljednje vrijeme javljaju nam se ljudi koji su se na vijesti o strašnim skokovima vrijednosti bitcoina prisjetili da su nekad iz nekog razloga iste i nabavili. Problem je, međutim, što su zametnuli osobni ključ bez kojega se ne može pristupiti digitalnom novčaniku ili su formatirali disk računala na kojemu se digitalni novčanik nalazio. Koji puta uspijemo im pomoći, koji put ne. Imali smo i duhovitih situacija. Imamo slučaj gdje je čovjek volio igrati jednu online igru na koju je potrošio dosta novca. Prodao je svoj račun u toj igri za značajan iznos bitcoina, a onda smetnuo s uma da ih ima. Sada mu nastojimo pomoći da do svojih bitcoina dođe, nadamo se da će biti uspjeha – kaže Sven Avmedoski.

– Rekao bih da je nepriznavanje kriptovaluta u nas okretanje glave od realnosti i budućnosti. Danas u svijetu ne postoji samo bitcoin, imate doslovno tisuću različitih kriptovaluta. Bitcoin, međutim, ostaje jedina decentralizirana valuta. Šteta je da se ne može poslovati kao s običnim novcem, no i ovako je u Hrvatskoj od bitcoina moguće dobro živjeti. Ljudi u posljednje vrijeme dižu i kredite, ja vjerujem da im se to isplati, ne bi me iznenadilo da do 2025. godine bitcoin ode na vrijednost od milijun dolara. Zato je i kupovanje bitcoinima još na relativno niskom nivou, svi čekaju da vrijednost poraste. Bankomati djeluju na jednostavnom principu, provizija za transakciju dovoljna je da ga isplati. Veliko povjerenje koje bitcoin ima od svojih korisnika temelj je njegova rasta, a poslovanje je doista fleksibilno, brojne su mogućnosti zarade – kaže Avmedoski. Navodi kako je strahovita potražnja i za hardverom za rudarenje. Posebne konfiguracije koje proizvodi kineski Bitmain stoje tisuću i pol dolara, ali mogu izrudariti bitcoina vrijednosti 900 dolara mjesečno po sadašnjem tečaju. Samo, potražnja je tolika da se na takve strojeve čeka i po nekoliko mjeseci.

Niski troškovi naknade

U Hrvatskoj više nije rijetkost pronaći dućan ili neku uslužnu djelatnost koja će prihvatiti bitcoine. Kreativni laboratorij iz Velike Gorice, gift shop koji, primjerice, stoji iza maslinova ulja s listićima zlata odnedavno nudi mogućnost plaćanja u bitcoinu. – To je jednostavno budućnost. Pratim kako se razvija bitcoin već neko vrijeme i sada smo zaključili kako ga treba i uvesti jer je beskontaktno plaćanje, primjerice putem WeChata, u zemljama poput Kine ili Amerike normalno. Bitcoin je najčešće sredstvo plaćanja. Bitcoine ne držimo na računu – što zbog izloženosti, što zbog knjiženja, ne možemo ih knjižiti kao valutu, već ih odmah konvertiramo u eure kako ne bi bili izloženi volatilnosti kretanja cijene – kaže gospođa Sena iz Kreativnog laboratorija. Pogotovo su je bitcoinu privukli niski troškovi naknade u odnosu na kartičare. – Kod bitcoina to je tek jedan posto. K tome, kupci iz drugih država, kontinenata ne snalaze se s IBAN-om ili SWIFT-om, plaćaju karticom, pa smo zato stavili virtualni POS. No, opet, tu se zbog tečajnih razloga i kartičarskih naknada javljaju gubici kod transakcija. Kod bitcoina toga nema, kupac u Americi kupi bitcoin, plati proizvod, mi ovdje razmijenimo u kunsku ili neku drugu protuvrijednost i to je sve. Očekujemo da će u Hrvatskoj promet bitcoinima rasti, sve više će ga tražiti stranci. Za nas je to odlično jer smo blizu aerodroma, ali privikavat će se i domaći, to jednostavno nije budućnost – već sadašnjost, kažu u Kreativnom laboratoriju.