- I SDP i ja zalagali smo se za to da USKOK ima znatno veće ovlasti. No, tadašnja oporba žestoko se protivila čak i osnivanju USKOK-a. Najglasniji protivnici bili su Vesna Škare-Ožbolt i Vladimir Šeks. Tvrdili su da se USKOK-om stvara usporedna policijska institucija i da se njime ugrožavaju ljudska prava - kaže Ingrid Antičević-Marinović, bivša ministrica pravosuđa, komentirajući činjenicu da su danas, u novim ulogama i kao predstavnici vlasti, radikalno promijenili stavove. Vesna Škare-Ožbolt tvrdi, međutim, da se protivila jedino nazivu "ured".
Nema ni odjela
- Zalagala sam se za to da se bankarska tajna, kad je riječ o USKOK-ovoj istrazi, maksimalno relativizira i da se imovina osumnjičenoga za korupciju i organizirani kriminal blokira do kraja sudskog postupka. Zbog protivljenja tadašnje oporbe, USKOK je izgubio oštricu - objasnila je bivša ministrica Antičević-Marinović.
Budući da je USKOK u sučeljavanju s dvije sudske instancije doživio slom u "aferi Končar", počela je politička kampanja za širenje USKOK-ovih ovlasti. Za njegovo autonomnije djelovanje založili su se u posljednje vrijeme Vladimir Šeks, predsjednik Sabora, Stipe Mesić, predsjednik države, i Vesna Škare-Ožbolt, ministrica pravosuđa. No, čini se da političari pripremaju atmosferu za širenje ovlasti institucije koja uopće nije do kraja ustrojena. Nedostaje ljudi i novca, a nisu realizirani ni svi planirani odjeli. Dragan Novosel, zamjenik glavnog državnog odvjetnika, kaže kako bi trebalo proširiti mogućnost oduzimanja imovinske koristi po uzoru na Njemačku. U nas je moguće oduzeti samo korist stečenu kaznenim djelom zbog kojeg je netko u kaznenom postupku, ali ne i više od toga, sve ono što nije zakonito stečeno.
Bankarska tajna kočnica
Tužitelje koči i bankarska tajna zbog koje ne mogu do podataka o nečijem računu čak ni kad su najteža djela u pitanju. Zakon o USKOK-u omogućuje skidanje tajne, ali Zakon o bankama to priječi i istražitelji ipak ne mogu do podataka.
Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, nešto je skeptičniji prema tezi da USKOK nije uspješan jer nije dovoljno samostalan. Kaže: "Manifestirane slabosti USKOK-a ne smijemo nagraditi povećanjem njegovih ovlasti, već povećanjem kompetentnosti i odgovornosti. Razumljiva je želja države da bude efikasnija, ali to je društveno prihvatljivo samo ako se ne ugrožavaju ljudska prava i slobode." Očito, "afera Končar" otvara političke polemike iz 2003., kad je USKOK tek počeo postojati.
Jasna Babić, Silvana Perica