Bivši šef Traume: Žalosti me da je smrt i ljudska tragedija iskorištena kao okidač za privatni obračun

Nakon što je muškarac koji se u lipnju samozapalio na Markovu trgu preminuo, na vidjelo je isplivao interni sukob koji je već neko vrijeme trajao u zagrebačkoj Klinici za traumatologiju, gdje je bio primljen. Dio liječnika Traume poslao je nedugo potom dopis ravnateljstvu KBC-a Sestre milosrdnice, a u njemu predstojnika, prof. dr. Dinka Vidovića, optužuju za niz propusta u upravljanju Klinikom, kao i kadrovske probleme. Vidović je početkom srpnja, nakon višetjedne medijske bure, dao ostavku, a za Večernji list odlučio je ispričati svoju stranu priče.

Doktore, zašto se dali ostavku?

Ostavku sam podnio nakon niza događaja u Klinici te uslijed brojnih difamirajućih medijskih napisa koji su ih pratili, a prije svega u želji da se prekine daljnje narušavanje reputacije ove iznimno važne i ugledne zdravstvene ustanove, svih njezinih vrijednih i posvećenih zaposlenika te u cilju zaštite naših pacijenata. Osim Klinike, i osobno sam se našao na udaru medijskog linča. Na mene se sručila nevjerojatna lavina kleveta i dezinformacija, neutemeljenih tvrdnji te neprovjerenih i fabriciranih informacija. Kada je javna haranga prešla granice te se odrazila i na moju obitelj, odlučio sam ravnatelju KBC-a Sestre milosrdnice podnijeti ostavku.

Budući da svoj posao od prvoga dana obavljam časno, predano i posvećeno te ga živim i nakon što napustim prostorije Klinike, doista ne treba čuditi što su mi moja čast te osobni i profesionalni integritet bili važniji od pozicije i funkcije koju sam obnašao. Ovom prilikom želim reći i da sam izuzetno ponosan na sve uspjehe kuće koju sam vodio tijekom svoga mandata te bih svim kolegama želio zahvaliti na kvalitetnoj suradnji. 

Situacija se često opisuje kao "rat zaraćenih klanova", je li to istina?

Kada bismo situaciju u Klinici za traumatologiju sveli na definiciju 'rata zaraćenih klanova' bila bi to simplifikacija ad absurdum i doista vrlo površan opis recentnih zbivanja. Međutim, kao što sam rekao, doista ne želim dodatno medijski destabilizirati stanje u Klinici te se stoga ne želim i sam uključiti u taj 'vlak' narušavanja njezina ugleda i iznositi dodatno 'prljavo rublje'. Isto tako, ne želim prozivati nikoga od kolega – u Klinici je proveden unutarnji nadzor, rezultati su javno objavljeni i ja o tome više ne bih govorio, čak ni ovako, post festum. 

Reći ću tek da u svakom kolektivu postoje različiti ljudi koji svakodnevno na posao, osim svoga znanja, vještina i iskustva, donose i svoje karaktere, sustave vrijednosti i ostali dio 'paketa' koji nas čini osobama kakve jesmo. To što smo međusobno različiti i što se uvijek i u svemu ne slažemo, ne bi trebao biti problem ako su naše namjere časne. Dapače, mislim da razmjena mišljenja i konstruktivna diskusija mogu donijeti puno dobroga. Osobno, u životu volim biti okružen pametnim ljudima koji misle drugačije od mene. Smatram to sjajnom prilikom da nešto novo naučim jer medicina je struka u kojoj učenje nikada ne prestaje. No, kada namjere nisu časne, onda je to sasvim druga priča koja može dovesti do brojnih neželjenih i nepovoljnih situacija.  

Čak 17 od 32 liječnika protiv vas je u dopisu ravnateljstvu iznijelo niz optužbi. Koliko tu ima istine?

Iako su mediji cijelo vrijeme baratali podatkom da je dopis potpisalo 17 kolega, moram reći da je njih troje, kada su shvatili o čemu se zapravo radi, povuklo svoj potpis. Osim toga, na dan 13. lipnja 2024. na Klinici je bilo zaposleno 35 liječnika, a već 17. lipnja 2024. taj je broj dosegnuo 36, pa nikako ne možemo reći da je dopis potpisala većina kolektiva.

Sve optužbe koje su mi stavljene na teret, a naročito one koje se tiču organizacije rada i kadrovske politike, vrlo je lako demantirati već uvidom u podatke i evidencije koje redovito vodimo na Klinici i koji su, većim dijelom, i javno dostupni. Jedna od optužbi koja se puno citirala u medijima bila je da je Klinika za moga mandata kadrovski devastirana. To nikako ne stoji – naime, primjerice 2020. imali smo 34 liječnika, a 17. lipnja 2024. ukupno 36 liječnika, dok je broj anesteziologa ove godine povećan za 5. Magistri sestrinstva sada je 6, dok se broj prvostupnika sestrinstva u 4 godine povećao za 20.

Nadalje, često su se, kao moj navodni propust, spominjale i navodne, sve veće gužve u čekaonicama Klinike, do kojih navodno dolazi zbog nerazdvajanja kontrolne i hitne ambulante. Moram reći da ova tvrdnja također ne stoji. Naime, hitna i kontrolna ambulanta itekako jesu razdvojene - svakoga dana, od 0 do 24 sata radi jedna hitna ambulanta, a uz nju rade i kontrolne ambulante. Svi hitni pacijenti zbrinjavaju se u hitnoj ambulanti, no po zbrinjavanju se kontroliraju u kontrolnoj ambulanti jer je stručno-medicinski neprihvatljivo da, primjerice, pacijent s prijelomom ručnog zgloba koji mora zamijeniti imobilizaciju i učiniti kontrolnu RTG snimku nakon 7 dana, čeka mjesec dana kada bi za bilo kakvu naknadnu intervenciju bilo kasno. Osim toga, vjerujem da i sami znate da u centru Zagreba, osim Klinike za traumatologiju nema drugog hitnog prijema za ozljede ili opekline te je stoga posve logično da je kod nas priliv pacijenata najveći a imamo i reputaciju centra izvrsnosti te redovito zaprimamo pacijente iz cijele Hrvatske. 

Video: Dario Topić, Kruno Galjar

A o učinkovitosti Klinike najbolje svjedoče konkretni brojčani podaci pa tako mogu reći da smo 2019., što je najbolja godina prije COVID -a i prije moga mandata, obavili 92.459 pregleda u ambulanti, dok smo prošle, 2023. godine, u mome mandatu obavili 102.055 pregleda, što je čak 9.596 pregleda više. Isto tako 2019. smo operirali 4.442 pacijenta, a 2023., u mome mandatu 5.742, što je čak 1.300 operacija više. Toliko o navodnoj neučinkovitosti Klinike pod mojim ravnanjem. 

Dio razvojne strategije Klinike bio je i plan za njezino prostorno proširenje, rekonstrukcija operacijskog bloka te uvođenje sustava za self check-in koji bi svakako povećao protočnost pacijenata u poliklinici i dalje još u operacijskom bloku. Nadam se da će se te vrijedne ideje provesti u djelo i nakon mog odlaska s mjesta predstojnika. 

Iz medija sam doznao i da sam navodno odgovoran za pomicanje naglaska rada klinike, s traumatološke na ortopedsku djelatnost, što također moram demantirati. Naime, ovdje se radi o posve subjektivnom doživljaju djelatnosti Klinike jer Klinika za traumatologiju u krevetnoj mreži ima ugovoreno 156 kreveta za djelatnost ortopedije i traumatologije, a ne samo za djelatnost traumatologije koja, uostalom, kao specijalizacija, posljednjih 15 godina više i ne postoji. Radimo najviše operacijskih zahvata prijeloma u Republici Hrvatskoj. Primjerice, kada je riječ o dijagnozi prijeloma bedrene kosti, 2023. izveli smo 481 operaciju. Podaci o ovome su također javno dostupni i provjerljivi. 

Tu su i nalazi unutarnjeg nadzora koji su pokazali narušene odnose i komunikaciju vas te nekih liječnika.

Unutarnji nadzor pokazao je da kao predstojnik Klinike nisam činio ništa protuzakonito ili suprotno našim internim pravilima. Upravljati zdravstvenom ustanovom poput Klinike za Traumatologiju, vrlo je odgovoran i zahtjevan posao. Ja sam taj posao shvaćao silno ozbiljno i bio sam mu posve posvećen na dnevnoj razini, svih 365 dana u godini. Medicina za mene nikad nije bila samo posao, već poziv kojega obavljam s velikom strašću i maksimalno predano. 

Kao predstojnik uvijek sam na prvome mjestu vidio potrebe naših pacijenata i interese Klinike. Uostalom, tu smo zbog pacijenata. A kao najodgovornija osoba, morao sam organizirati rad na najučinkovitiji način, u skladu s pravilima ustanove. U komunikaciji s kolegicama i kolegama uvijek sam bio otvoren i izravan i doista mi je žao što oni koji me optužuju za poremećenu komunikaciju to nisu prvo rekli meni, nego medijima.

Kada sam preuzeo ulogu predstojnika, ni u jednom trenutku nisam razmišljao o napuštanju operacijske sale, već sam uz sve organizacijske poslove čitavo vrijeme redovito i operirao. Klinika za traumatologiju danas je specijalizirana za zbrinjavanje traumatoloških i ortopedskih bolesnika te zauzima vodeće mjesto u uvođenju najsuvremenijih metoda liječenja, kao i znanstvenog pristupa u zbrinjavanju ozljeda i bolesti lokomotornog sustava. Ona je i nastavna institucija te sudjeluje u izvođenju dodiplomske i poslijediplomske nastave Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Medicinskog fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Kao referentni centar, ovdje se susrećemo s najsloženijim kliničkim slučajevima i uspješno ih rješavamo. Sve to ne bi bilo moguće bez naše sinergije i timskoga rada, na čemu iskreno zahvaljujem svim svojim suradnicima.

VEZANI ČLANCI: 

Je li liječenje preminulog pacijenta s Markovog trga bilo obavljeno prema pravilima struke? 

Prije svega, kao čovjeka i liječnika žalosti me činjenica da je smrt i ljudska tragedija ovdje iskorištena kao okidač za privatni obračun. Mislim da je potrebno puno više  empatije i poštovanja prema onima koje tragedija osobno pogađa i siguran sam da postoje konstruktivniji načini rješavanja mogućih nesuglasica.  Kao što stoji u priopćenju KBC Sestre milosrdnice od 14. lipnja ove godine, a kojega je prenijela i većina medija, Povjerenstvo za sudsko medicinska pitanja, utvrdilo je da je liječenje pacijenta koji se samozapalio na Markovu trgu, u Klinici za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice provedeno prema svim pravilima struke. 

Je li u Klinici bilo kadrovskih problema?

 I prije moga mandata nekolicina liječnika je napustila Kliniku i zaposlila se u drugim bolnicama, a neki od njih i u privatnom sektoru. Kao što sam već naveo, nikakvog kadrovskog deficita nije bilo i trenutno, u hrvatskim okvirima, imamo najveći broj liječnika u djelatnosti ortopedije i traumatologije na jednoj klinici - 36 liječnika. Mediji su nažalost prenosili netočne navode potpisnika pisma Ravnateljstvu KBCSM, kako je Klinika „kadrovski devastirana“. 

Je li bilo mobbinga i seksizma s vaše strane prema radnicima?

U Klinici je proveden postupak u povodu prijave za zaštitu dostojanstva radnika.  Zapisnik o tome, prema odredbama Zakona o radu, ima karakter internog dokumenta i njegov sadržaj nije predmet javne komunikacije pa tako ni ja u medijima ne mogu govoriti o njegovu sadržaju. Ono što mogu reći kao svoj odgovor na Vaše pitanje je – ne. 

Liječnici su tvrdili da je narušen rad Klinike te da već dugo postoje unutarnji problemi. Kako je Trauma funkcionirala proteklih godina?

Na mjesto predstojnika Klinike za traumatologiju došao sam 2022. godine i pritom sam zatekao niz nepravilnosti koje su ometale njezino svakodnevno funkcioniranje. Iskreno me i vrlo neugodno iznenadio izostanak radne discipline u određenih kolega koji se ogledao u kontinuiranom nedolaženju na stručne kolegije koji su iznimno važni za naš rad i za naše pacijente.

Gotovo nitko od kolega nije dolazio na indikacijske kolegije, na kojima se definira operacijski program i planiraju operacijski zahvati pojedinih pacijenata. Nisu im nazočili čak ni operateri koji su te iste pacijente trebali operirati! Zapanjila me i činjenica da su određeni kolege prema vlastitom nahođenju zatvarali ambulante za naručivanje pacijenata bez konzultacija s pročelnikom Poliklinike ili predstojnikom, zatim prijavljivanje pacijenata za operacijski program u ambulantni dan, tako da su pacijenti čekali na jednom ili drugom radilištu – ili u ambulanti ili u operacijskoj sali. Bilo je tu i fiktivnog popunjavanja termina u ambulanti, čime se onemogućivalo naručivanje pacijenata. Posebno neshvatljivo bilo mi je nepoštivanje radnog vremena od strane određenih zaposlenika. Klinika je u dvije godine, koliko sam joj bio na čelu, funkcionirala odlično, o čemu najbolje govore podaci o nekim od većih i značajnijih projekata koje smo u tom periodu realizirali. Primjerice, do 2022. imali smo posve nepročišćene liste čekanja čak četiri godine unatrag – za naručivanje pacijenata iz primarne zdravstvene zaštite bilo je otvoreno samo 10 posto termina, dok oni danas čine čak 50 posto.

Pročišćenu smo listu čekanja u potpunosti digitalizirali, za pregled u ambulanti ne čeka se više od mjesec dana, dok onkološki pacijenti uopće ne čekaju pregled. Pacijent se kod dolaska u ambulantu stavlja na listu čekanja i odmah mu se ispisuje termin hospitalizacije. Usto, u prijašnjem radu Klinike nije bilo moguće znati stanje na skladištu ugradbenog materijala. Dapače, na kraju svake godine događalo se da postoji minus, i to u iznosu i do 80.000 kuna. Sada smo i to u potpunosti digitalizirali, tako da u svakom trenutku možemo znati stanje, a nepravilnosti poput iskazanog manjka više se ne događaju.

U mom smo mandatu obnovili jedinicu intenzivnog liječenja, nabavili najsuvremeniji motorizirani 3D rendgenski aparat u operacijskoj sali. Također smo nabavili i novi ekstenzijski stol pa sada imamo dva operacijska stola na kojima je moguće rješavati prijelome kukova te donjih ekstremiteta. Umjesto zatečenog jednog starog, sada imamo tri artroskopska stupa za izvođenje minimalno invazivnih zahvata.

Izgradili smo plinsku centralu pa će Klinika nakon dugo godina prijeći s lož-ulja na puno bolje i ekološki prihvatljivije plinsko grijanje. Obnovili smo četvrtu operacijsku salu, koja je bila u jako lošem stanju. Otvorili smo i šestu operacijsku salu, što je uvelike povećalo broj obavljenih operacijskih zahvata te reduciralo listu čekanja, a također, dok traje obnova Klinike za kirurgiju, u toj sali operiraju vaskularni kirurzi. Tako smo omogućili da se održava i ta djelatnost u KBC-u. Nabavili smo klima-uređaje za Odjel za kirurgiju šake, koji do tada nije imao nijedan klima-uređaj u sobama za pacijente, i to u potpunosti iz donacijskih sredstava. Proveli smo Wi-Fi u cijelu Kliniku, što je bila nužna podloga za provođenje plana e-Klinike – punu digitalizaciju, npr. e-vizitu.

Tijekom mog mandata unaprijedili smo znanstveno-nastavnu aktivnost i izvođenje nastave pa sada na Klinici imamo sedam znanstveno-nastavnih zvanja, što je najviše otkad Klinika postoji. Prije moga mandata na dvije godine potpuno se prekinulo izvođenje nastave Medicinskog fakulteta. Mojim zalaganjem danas se izvodi nastava dva Medicinska fakulteta – Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Medicinskog fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Od kraja 2021. godine do 26. lipnja 2024. sa svojim suradnicima prikupljao sam donacije pa smo tako prikupili 523.089,49 eura za Kliniku. I na kraju, ali nikako ne i manje bitno, za mog smo mandata izgradili integriranu operacijsku dvoranu, prvu takvu u djelatnosti ortopedije i traumatologije u javnozdravstvenom sustavu. Vrijednost investicije bila je 270.000 eura, a u cijelosti je financirana iz EU projekta i donacije.

Optuživalo vas se da su trudnice i roditelji s malom djecom radili suprotno kolektivnom ugovoru. Je li to istina?

Liječničko zanimanje nije samo profesija, već poziv. Svi mi koji smo taj poziv odabrali, prihvaćamo i sve njegove datosti, kao što je noćni rad, pripravnost i dežurstva jer, kao što znate, ljudi se razbolijevaju, ozljeđuju i pate i izvan uobičajenog radnog vremena od 8 do 16 i trebaju našu pomoć. Mi smo jedna od profesija koja odlaskom s radnog mjesta, ne završava svoj radni dan, budući da duboko promišljamo i suosjećamo s ljudskim sudbinama koje su nam često dane u ruke. Točno je da sam kao predstojnik Klinike bio zadužen za raspored dežurstava, ali raspored je transparentan i dostupan svima na Klinici, a ja sam se, prilikom njegove pripreme, itekako vodio odredbama iz Kolektivnog ugovora. Uostalom, i nalaz internog nadzora pokazuje da nisam činio ništa u suprotnosti sa zakonima i našim internim pravilima. 

Kako se ova interna situacija odrazila na pacijente koji su posjećivali Kliniku?

Tijekom cijelog perioda koji je prethodio mojoj ostavci ulagao sam, zajedno s kolegama, velike napore i trud kako naši pacijenti ne bi ni na koji način osjetili posljedice internih zbivanja na Klinici. I dalje smo im nastavili pružati najbolju moguću skrb te mi je izuzetno drago da smo u tome uspjeli. Jer mi smo tu zbog njih i za njih.