Za njom je konstantna potražnja – i u hotelima, restoranima, vrtićima, školama, staračkim domovima..., a kako cijenu diktiraju ponuda i potražnja, nije čudno što je skupa – pravdaju visoke cijene blitve povrćari. Za kilogram te najrasprostranjenije povrtnice na Mediteranu, o čijim je blagodatima svojedobno pisao i Aristotel, ovih dana na hrvatskim tržnicama treba izdvojiti i 25 kuna.
Najmlađe listove kumice ponegdje cijene i na 15 kuna za pola kilograma, a primjerice kilogram svinjske vratine dođe od 25 do 30 kuna. No zagrebački povrćar Stjepan Horvat objašnjava da je priča posve jednostavna.
Oko Uskrsa past će joj cijena
– Nema robe. Ono što se sad prodaje na tržnicama i u trgovinama uglavnom je plastenička proizvodnja, u kojoj nema većih količina. No već oko Uskrsa, najkasnije do 1. svibnja, prispjet će i ova vanjska kad bi cijene u maloprodaji trebale pasti na 10-ak kuna za kilogram – kaže Horvat te dodaje kako se isto ovih dana događa i s cijenama salate. Samo jedna glavica od oko 250 grama košta 8-10 kuna.
S druge strane, uvjeren je kako cijene najviše dižu oni koji se i ne bave proizvodnjom, već preprodajom i robu nabavljaju na veletržnici ili u hladnjačama. Takvih je na tržnicama i 70% od ukupnih prodavača, a kako u upisniku poljoprivrednih proizvođača imaju upisane dvije gredice mrkve, salate, grincajga ili peršina – i njih se smatra OPG-ima koji ne podliježu fiskalizaciji i nitko ne pita odakle je roba koju prodaju. Prema podacima TISUP-a (tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede) blitva je još prošlog tjedna u veleprodaji koštala 5 kuna, primjerice u Metkoviću, u Rijeci 14, a u Zagrebu, što je istaknuto i kao hrvatski prosjek, 10 kuna.
– Nije lako uzgajati blitvu. Nerijetko je napada buhač. Rupice na mladim listovima, kako blitva raste, šire se pa je mnogi kupci zaobilaze. No rupe su znak da ta blitva gotovo ničim nije tretirana, jednako kao i puževi u salati ili gusjenice u kupusnjačama. Usto je nije lako ni ubrati list po list, složiti u ‘pušleke’, zavezati, oprati... – nabraja Horvat ističući kako u korist viših cijena blitve ide i činjenica da se tona salate, primjerice, može ubrati za sat i pol, dok 300 kilograma blitve četiri čovjeka beru i šest sati. Samo kad je blitva mlada, čupa se s korijenom, a kad je viša od 30 cm, korijen je prevelik i mora se baciti.˝Prema podacima HGK, lani smo uvezli 233 tone blitve za oko pola milijuna eura, s time da se prema carinskoj tarifi u toj skupini vodi i španjolska artičoka. Godinu ranije uvezli smo blitve za oko 600 tisuća eura, a izvezemo jedva tonu za oko 1800 eura. Radi čuvanja hranjivih sastojaka blitvu ne treba kuhati više od 5-10 minuta.
Blagotvorna za zdravlje
Još u doba starih Grka i Rimljana blitva je smatrana čudotvornom biljkom. U 100 grama ocijeđene kuhane blitve ima samo 20 kalorija – 1,88 g proteina, 4,13 g ugljikohidrata i 0,08 g masti, a bogata je vitaminima A, K i C, željezom, kalcijem, magnezijem i manganom, vlaknima, antioksidansima... Blagotvorna je za rad crijeva, olakšava kontrolu tjelesne težine, smanjuje rizik od dijabetesa, ublažava upale, grčeve u mišićima i migrene, snižava krvni tlak, hrani srce i mozak, pomaže u prevenciji raka probavnog trakta...
Blitva je jedna od rijetkih namirnica kod koje se količina nutrijenata čak i povećava termičkom obradom. Vrste se razlikuju po glatkim ili kovrčavim listovima te stabljikama bijele, crvene, narančaste, ljubičaste, ružičaste ili žute boje. Lisnata blitva priprema se kuhanjem i blanširanjem, kao prilog jelima, ali i za pite, tijesta, savijače, torte, dok rebrasta ima široke peteljke koje se mogu vezati u snopove i pripremati kao šparoge. Blitvu možete čak kratko blanširati i zamrznuti. No svakako izbjegavajte kupnju one čiji su listovi uvenuli, a stabljike mekane.
VIDEO Supernamirnice koje trebate imati u svom domu
Dobar marketing dize i vrijednost,bez obzira sto je nerealna.