Premijer Plenković predstavio je jučer tri vatrogasne mjere za pomoć blokiranima: uz otpis potraživanja države do iznosa od 20 tisuća kuna korisnicima socijalne pomoći, uveli bi porezne olakšice za vjerovnike koji to isto učine za istu kategoriju dužnika, a treća bi mjera bio ubrzani stečaj, za dugove do istog iznosa, građanima koji su u blokadi dulje od tri godine.
Moguć prigovor dužnika
Na mjerama su, uz više ministarstava, radili predstavnici Fine, HZMO-a, HUB-a i Grada Zagreba, a detalje je objasnio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković: – Dugovi koje država oprašta odnose se na potraživanja Porezne uprave, HZMO-a, HZZO-a, HZZ-a i sudske pristojbe, a isključuju novčane kazne i alimentacije. Obuhvatili bi 30-ak tisuća korisnika socijalne pomoći (točnije 31.456), no ministar pravosuđa spominje i mogućnost da se proširi.
– Moja je teza da bi se ova mjera možda mogla odnositi i na sve blokirane – kaže Bošnjaković, no ističe da će o kriterijima i obuhvatu sve uključene strane tek odlučivati u sljedeća dva tjedna. U sklopu druge mjere, za iznos otpisa umanjila bi se porezna osnovica vjerovnicima kao što su banke, komunalci i telekomi, a tek bi treća mjera, ubrzanog stečaja za blokade koje traju dulje od tri godine, opet do istog limita od 20 tisuća kuna, ponešto proširila krug korisnika jer uvjet nije korištenje socijalne pomoći. Takvih je dužnika 80.871, a nad njima bi se automatizmom pokrenuo osobni stečaj. Otpis ne bi bio moguć samo za zakonsku obvezu uzdržavanja, povrat imovinske koristi ili naknadu štete ostvarene kaznenim djelom ili prekršajem te naknadu štete zbog smrti ili teže tjelesne ozljede. Kao i kod ovršnog zakona, iz stečajne mase bila bi izuzeta nekretnina, s obzirom na to da glavnica ne prelazi 20 tisuća kuna, a otvaranjem stečaja obustavili bi se ovršni postupci.
– Prve su dvije mjere jednokratne, a treća bi se ugradila u Zakon o stečaju potrošača – precizira ministar Bošnjaković te dodaje da bi, za njezinu provedbu trebali veći broj stečajnih upravitelja.
Edukacija ili priručnik
Veći od sadašnja dva, pitamo?
– Naravno, veći od ova dva. U sustav bi kao mogući povjerenici ušli odvjetnici, socijalni radnici koji bi to radili izvan radnog vremena i zaposlenici Fine. Ne bi se morali posebno licencirati, prošli bi edukaciju ili bi im se izdao priručnik. Za to bi bili plaćeni, dijelom iz sredstava namijenjenih besplatnoj pravnoj pomoći, a dijelom iz drugih izvora – kaže ministar.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
A sto cemo sa socijalom koja je uredno placala svoje obaveze....u zemlji sa komunistickim vrhovnim i ustavnim sudom...