Žuti mravi postaju sve veći problem u mnogim dijelovima Hrvatske. Ove sitne, ali izuzetno uporni insekti prepoznatljivi su po svojoj brojnosti i invazivnosti, a doselili su se u brojne urbane sredine, pa tako i u grad na četiri rijeke – Karlovac. U Hrvatskoj postoji između 30 i 40 vrsta mrava, a znatan dio njih, uključujući faraonske mrave, naselio se u ovom području, donoseći sa sobom pravu opsadu za stanovnike.
Građani Karlovca sve su više na mukama zbog najezde žutih mrava, koji se uvlače u sve moguće pukotine i prostore. Stanovnici dijele svoja iskustva o borbi s ovim insektima koji se stalno vraćaju, bez obzira na poduzete mjere. Marija iz naselja Novi Centar za Dnevnik.hr opisuje kako se mravi neprestano pojavljuju u njenom domu: „Borim se rukama i nogama. Imala sam ih u sobi, sudoperu, oko viseće i pipe u kupaoni i u kuhinji. U krevetu sam ih imala najviše.“
Problemi su započeli prije tri godine, a iako su službe za deratizaciju intervenirale, mravi se i dalje vraćaju. Kako Katarina Barić ističe, situacija se ne poboljšava: „Nema gdje ih nema, hoćete između parketa, lajsni, okvira od vrata, prozora, iz roleta gore, terasa je puna. Kad se pošprica, nije da oni nestanu pa dođu za godinu dvije, nego ovih kao sve više i više ima. To je prestrašno.“
VEZANI ČLANCI:
Stručnjaci pojašnjavaju kako su faraonski mravi specifični zbog svog načina života – oni stvaraju brojne male kolonije koje su međusobno povezane, što ih čini posebno otpornima na pokušaje istrebljenja. „Ta vrsta faraonskih mrava najčešće dolazi u ljudske nastambe kroz građevinski materijal ili se tako nekako naseljava. Oni su porijeklom iz tropskih predjela i zapravo ne mogu preživjeti zimu kod nas, tako da je to vrsta vezana isključivo uz kuće i dosta ih se teško riješiti,“ kaže Ana Ješovnik, kustosica zoologijske zbirke PMF-a u Zagrebu za Dnevnik.hr.
Klimatske promjene također doprinose širenju ovih nepozvanih gostiju, a mnogi građani prijavljuju ugrize koji uzrokuju bol, peckanje i neugodne reakcije. Liječnici upozoravaju da, osim lokalnih reakcija poput crvenila i oteklina, ugrizi mogu izazvati mjehure nalik opeklinama koje se ne smiju dirati, već treba čekati da spontano prođu. Doc.dr.sc. Ivana Prkačin ističe da bi u slučaju većih epidemija bilo potrebno koordinirati aktivnosti između biologa i epidemiologa. Do tada, stanovnici Karlovca nastavljaju svoju borbu protiv ovih upornik kukaca – sami.
>>> FOTO Najopasnije životinje na svijetu