Dosadašnje znanstveno utemeljene činjenice i razvoj tehnologije u svim aspektima našeg života temelji su za dugoročno planiranje futurologije - smjera u kojem će se u budućnosti razvijati znanost, medicina, školstvo, religija, političke stranke, vojska, načini komunikacije, ali i čovjek - u svom poimanju društva, odnosa i seksologije.
Što nas čeka u svijetu, ali i Hrvatskoj za točno 50 godina pitanje je na koje će odgovore ponuditi upravo Večernjak u svom novom multimedijalnom projektu pod nazivom “2068. - pogled u budućnost Hrvatske i svijeta!”
Znanstvena hrabrost temeljna je nit vodilja deset vrhunskih i svjetski priznatih autora koji će tijekom listopada, studenog i prosinca u Večernjem listu objaviti eseje pokušavajući u različitim područjima predvidjeti buduće trendove i razvoj.
Riječ je o stručnjacima iz različitih područja koji su se odvažili sudjelovati u svjetskom trendu - futurologiji!
Donosimo vam njihove životopise, ali i ključne teme njihovog viđenja svijeta i Hrvatske za točno 50 godina!
Boris Jokić, psiholog na čelu kurikularne reforme
Rođen je u Zagrebu 1976., diplomirao je psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a magistrirao je i doktorirao iz područja obrazovnih znanosti na Sveučilištu u Cambridgeu. Od 2002. godine radi u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, trenutačno u statusu višeg znanstvenog suradnika. Bio je (su)voditelj i suradnik na više od 20 znanstveno-istraživačkih i razvojnih nacionalnih i međunarodnih projekata u području obrazovanja s temama ključnih kompetencija u hrvatskom obrazovanju, kvalitete ispita državne mature, pojave privatnih instrukcija...
Trenutačno vodi znanstveno-istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost ‘Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)’. Jedan je od autora Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske te je bio jedan od autora koncepta reforme sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj te voditelj Cjelovite kurikularne reforme ranog i predškolskog, osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.
Budućnost Hrvatske u idućih 5 godina
Svijet 2068. godine sigurno će se razlikovati od našeg, koji zapravo većinom ne razumijemo.
Pogled u prošlost, osobito u Hrvatskoj, otkriva da od svih društvenih podsustava vrijeme najmanje utječe na sustav odgoja i obrazovanja. Škola za 50 godina će sigurno biti drukčija, ali svejedno bliža današnjoj u odnosu na promjene koje će doživjeti zdravstvo, ratovanje, komunikacija…
Osnovni razlog za otpor ovog sustava promjeni krije se u dvije stvari: njegovoj veličini i činjenici da se temelji na ljudima.
U tih 50 godina za očekivati je razdoblja velikih ratnih sukoba i mira, velikog blagostanja i strašne bijede, brzog tehnološkog napretka i nazadovanja, ovisno o tome u kojem dijelu svijeta živite.
Budućnost obrazovanja u Hrvatskoj odredit će idućih pet godina u kojima će doći do odluke hoće li Hrvatska biti zemlja siromašna znanjem koja će biti lak plijen drugima ili znanjem bogato društvo sposobno odgajati i obrazovati mlade ljude u skladu s njihovim potencijalom. Ulozi su ogromni.
Kakve veze ima ovaj od Milanovica bez izbora postavljeni "strucnjak" , mrzioc Hrvata koji nisu jugolefte i falsifikator bliskih povjesnih zbivanja sa obrazovanjem? Isto toliko kao i IDSovi jugostrucni direktori u Uljanikom sa ekonomijom.