Osvrt na prošlost ili, s druge strane, samo na sadašnjost, put je k sigurnom propuštanju budućnosti.
I dok će i pesimisti i optimisti, i tradicionalisti i modernisti, i znanstvenici i brojni drugi stručnjaci tvrditi da je budućnost nemoguće propustiti, ona je prihvaćena i provediva tek u isključivoj sposobnosti prihvaćanja i prilagođavanja promjenama. A promjene koje se razvijaju s razvojem društva, civilizacija i kultura – zakon su života.
Ipak, budućnost ima svoj očiti problem – obično pristigne prije i nego što se pripremimo za nju.
Oduvijek intrigantna, iščekivani dio religijskih, znanstvenih, medicinskih istraživanja, “dojučerašnja” budućnost implementacijom brojnih otkrića, ali i njihovim brzim promjenama, kako u tehnologiji tako i u medicini, industriji, poljoprivredi, obrazovanju, komunikaciji, transformirala je sadašnjost koja se ne može mjeriti ni s jednim dijelom ljudske povijesti.
Kakva nas onda budućnost očekuje u sljedećih pedeset godina? Izazov je to kojem će odgovore ponuditi Večernji list u najvećem multimedijskom projektu promocije znanosti, inovativnosti, ali i znanstvene hrabrosti. Naime, Večernji list ponudit će viziju svijeta i Hrvatske u 2068. godini, i to uz pomoć utemeljene futurologije.
Znanstvena hrabrost
Pod nazivom „2068. – pogled u budućnost Hrvatske i svijeta“ Večernji list neće “gatati” o budućnosti, već će na dosadašnjim znanstveno utemeljenim činjenicama i razvoju tehnologije nastaviti svjetski trend dugoročno planirane futurologije vodeći se trendom što bolje pripreme za nova desetljeća koja će transformirati znanu nam sadašnjost. Štoviše, u projektu razvoja svijeta u svim njegovim područjima u sljedećih 50 godina Večernji listi, uoči proslave šezdeset godina svoga izlaženja, dat će – među prvima – pogleda dugoročno unaprijed osvjetljavajući nagle znanstvene, tehnološke promjene, ali i promjene u medicini, društvu, odnosima u obitelji, načinu komunikacije, oblicima političkih sustava, biljnom i životinjskom svijetu.
– Svjesni velikog napretka, kao i svjetskog interesa za futurologiju, pokrenuli smo ovaj važni multimedijski projekt kako bismo u Hrvatskoj u konačnici otvorili raspravu o budućnosti, ali isto tako zainteresirali i mlađe generacije za znanost. Pokretanje projekta bila je na neki način i dužnost Večernjeg lista kao dugogodišnjeg predvodnika medijskih trendova na našim prostorima pokazujući njime da smo spremni otvarati rasprave i o pitanjima iz raznih područja s kojima se tek, kao čovječanstvo, trebamo susresti. Zahvaljujem svim stručnjacima koji su se svojim esejima s pedesetogodišnjim pogledom u budućnost odlučili sudjelovati u projektu, čime su pokazali znanstvenu hrabrost, gotovo jednaku hrabrosti Večernjeg lista da na jednom mjestu objedini budućnost – kazao je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.
Tijekom listopada, studenoga i prosinca u Večernjem će listu srijedom biti objavljeno sveukupno deset eseja vrhunskih stručnjaka koji će, poštujući znanstvena pravila, ponuditi analizu budućnosti za pedeset godina, a isti će stručnjaci jednom tjedno raspravljati o temama eseja uz poznate gospodarstvenike, ekonomiste, znanstvenike, novinare...
Deset autora – deset eseja
– Diljem svijeta hrvatski znanstvenici rade u najprestižnijim institutima, hrvatski inženjeri uspješno primjenjuju otkrića u svakodnevnom životu. Oni su heroji novog vremena, a naš je zadatak da ih učinimo vidljivima i približimo mladima. Promocija i poticanje izvrsnosti, istraživačke i znanstvene hrabrosti zadatak je svih u društvu, a posebno medija – kazao je Klarić.
Tako će o razvoju znanosti u budućih pet desetljeća svoju analizu objaviti proslavljeni hrvatski znanstvenik svjetskog glasa, profesor na Sveučilištu u Edinburghu i redoviti član The Royal Society, ujedno Večernjakov kolumnist Igor Rudan. Uz taj, Rudan će ujedno odgovore ponuditi i na pitanja koliki će biti životni vijek, koje će bolesti nestati, a s kojima ćemo se i za pedeset godina boriti, što će se dogoditi s ljudskim organizmom...
Politolog s Fakulteta političkih znanosti Višeslav Raos na temelju dosadašnjih znanja pokušat će dati odgovore je li neposredna vladavina naroda okvir vladanja i u sljedećim desetljećima, a trebamo li se bojati superračunala koje će zavladati svijetom, možemo li izgubiti kontrolu nad umjetnom inteligencijom i hoće li roboti preuzeti i naše osjećaje pitanja su na koje će odgovore ponuditi znanstvenik mlađe generacije profesor s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Jan Šnajder.
O suodnosu religije i društva, ali i religije i znanosti, odgovore će ponuditi jedan od najpriznatijih svjetskih teologa Osječanin Miroslav Volf, profesor teologije na sveučilištu Yale i tamošnji direktor Centra za vjeru i kulturu. Što se načina komunikacija tiče, hoće li sadašnji mediji uopće postojati i što bi ih moglo naslijediti za pedeset godina, predviđat će doktorica s Fakulteta političkih znanosti i suautorica knjige o populizmu Marijana Grbeša, a poznati će sociolog i publicist Slaven Letica u svom znanstvenom radu govoriti o promjenama u poimanju obitelji, ljubavi, spolnosti i braka.
No osim spomenutih promjena, budućnost je neizvjesna i u razvoju novih oružja i ratovanja. Štoviše, novi tehnološki skok početkom dvadesetog stoljeća svoju punu primjenu doživio je u Prvom svjetskom ratu kada je iskorišten za čitav arsenal novih, smrtonosnih oružja koja su odnijela milijune života. Ponovilo se to i u Drugom svjetskom ratu, a kako će izgledati za pedeset godina, koja su nova oružja, pitanja su čije će odgovore pokušati ponuditi Večernjakov vojni analitičar i kolumnist Davor Ivanković.
Uz stručnjake i studenti
Uz njega o budućnosti obrazovanja, učionicama budućnosti, načinu podučavanja, tehnikama prenošenja znanja odgovore će ponuditi stručnjak s Instituta za istraživanje i razvoj i promotor reforme obrazovanja Boris Jokić. Promjene koje se očekuju na području umjetnosti svojim će predviđanjima pokušati približiti Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti, kreativnih i kulturnih industrija i Aleksandar Battista Ilić, dekan Akademije likovnih umjetnosti.
Kako je riječ o futurističkim zbivanjima i događajima, u cijeli se projekt uključuju i mladi stručnjaci, studenti Likovne akademije koji će svaki od eseja spomenutih autora ilustrirati pokušavajući umjetničkim izražajem također predvidjeti razvoj u svim segmentima idućih pet desetljeća. Njihovi radovi neće samo ilustrirati sadržaj eseja već će čitateljima Večernjeg lista biti i dodatno predstavljeni na velikoj izložbi futurističkog pogleda koja će u Zagrebu biti otvorena početkom sljedeće godine nakon završetka projekta.
Večernji list neće o futurologiji raspravljati samo sa studentima već i učenicima osnovnih i srednjih škola. U povodu projekta raspisat ćemo natječaj u školama za učenike od prvog do četvrtog razreda za najbolji crtež pod nazivom “Moj pogled u budućnost”, a u višim razredima tema će biti nešto zahtjevnija.
Naime, pred starije učenike stavljen je izazov uređivanja naslovnice Večernjeg lista iz budućnosti. Najbolji radovi, uz priču o školi, ali i učenicima, bit će objavljeni u Večernjem listu.
Nakon što budu objavljenih svi znanstveni radovi, Večernji list okupit će ih u knjizi “Pogled u budućnost”, a cijeli će projekt biti zaokružen dokumentarnim filmom. Redateljsku palicu dokumentarca imat će Večernjakov urednik Robert Bubalo.
večernji bježi od osnovnog posla,novinarstva,i djenuo se u maglovite prostore naklapanja,možda je to modus paralize,hibridizacije vlasničke strukture.............