Nakon što su vlasnici Zabe, RBA, Sberbanke, Hypa i Erste banke jučer austrijskim medijima poslali priopćenje u kojem ističu da je najavljeni plan konverzije kredita iz CHF u euro u suprotnosti sa zakonima EU te zaprijetili tužbama, iz Vlade su dobili jasnu poruku da nema namjeru odstupiti ni milimetra.
– Ustavno je pravo Vlade zaštititi svoje građane. Nije pametno tužiti najvećeg platišu. Tko to uopće tuži svog najvećeg klijenta?! – ustvrdio je ministar financija Boris Lalovac te dodao da i u tom slučaju, podignu li banke tužbe, Vlada ima instrumente kojima bi se s tim nosila. Među ostalim, povuklo bi se i pitanje izvora u CHF, koliko su se banke uopće zadužile u toj valuti.
Adut – izvori financiranja
– A imamo rješenje i za eure, za njih imamo drugu priču. Ali to dogodine – dao je Lalovac, očito, predizborno obećanje za postizborno rješavanje valutnog rizika kredita vezanih uz euro.
S druge strane Erste Group, UniCredit, Sberbank, Raiffeisen Bank International i Hypo Group Alpe Adria, matične banke hrvatskih podružnica, smatraju da prisilna konverzija, bez uzimanja u obzir prihoda dužnika i sposobnosti otplate duga, predstavlja ozbiljnu retroaktivnu izmjenu postojećih ugovora. Kršili bi se, kažu, i sporazumi o zaštiti ulaganja zaključeni između Hrvatske i zemalja sjedišta banaka majki.
– Banke će tražiti hitan i detaljan dijalog s Vladom RH prije donošenja navedenoga zakonskog rješenja – poručili su iz RBA, a da prostora za konstruktivan dijalog još ima, smatraju i u Erste banci čiji je stav da treba jasnim kriterijima točno precizirati kategorije klijenata koje bi bile obuhvaćene konverzijom isključivo stambenih kredita, a trošak raspodijeliti između klijenata i banaka. Samu konverziju u euro, uz ove uvjete, drže adekvatnim i dugoročnim rješenjem.
Dosta razgovora
No, čini se da je Vladi razgovora s bankama dosta.
– Pregovarali smo sedam-osam mjeseci i vidjeli da banke ne nude apsolutno nikakvo rješenje. Kad smo ga mi ponudili, javili su se s nekim rješenjem koje, doduše, nisam vidio, pa ga ne mogu komentirati, ali iz onoga što sam čuo očito je da imaju "prostora" – odrješit je ministar.
"Zveckanje oružja"
Kaže da žele zatvoriti ovu priču i vratiti dužnicima u "švicarcima" normalan život, što ne smatra beneficijama, a banke zauzvrat oko godinu i pol neće plaćati porez na dobit. A i troškove će im, napominje, smanjiti zatvaranje loših pozicija.
– Pa maticama je od 2008. samo na ime dobiti, bez dividendi, otišlo osam do deset milijardi kuna – ističe ministar.
Najave tužbi očigledno smatra "zveckanjem oružjem", što možda i nije daleko od istine u situaciji kad država najavljuje daljnje zaduživanje u zemlji.
– Pritisaka će biti, ali u 2016. više ne želimo spominjati švicarce – kaže Lalovac negirajući ikakvu mogućnost ustupka bankama – eventualno uvođenje socijalnih kriterija ili limitiranje iznosa za konverziju.
– Svi se krediti građana i OPG-ova moraju riješiti – rezolutan je, dok je njegov kolega iz Vlade Gordan Maras išao još korak dalje izjavivši da bi "prije s drugog kata na glavu skočio nego što bi Vlada odustala od tog zakona".
Hoće li biti tužbi, odlučit će svaka banka za sebe, konstatirao je direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček.
– Protuprijedloga iz banaka još nema jer nitko nije vidio ni prijedlog Vlade. No, rješenje bi se moralo odnositi samo na dužnike koji imaju kredite za stanove manje od 100 četvornih metara i prihodi su im pali pa teže otplaćuju kredite – kaže Bohaček, koji se zalaže za poljski prijedlog formiranja fonda u kojem bi participirale banke, a iz kojeg bi se subvencionirao dio rate za određen broj dužnika.
ANKETA:: ko misli da je ova vlada nesposobna i da Hrvatska treba promjene neka mi udari plus Hvala