Pobjeda koju je Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, nazvao "jednim od najvećih poraza Moskve", nije postignuta na bojištu. Istekom ugovora o korištenju plinovoda Urengoj – Pomari – Užgorod za tranzit ratnoj mašineriji Vladimira Putina zadan je udarac koji će Rusiju stajati milijarde eura godišnje. No, ovo također stvara nove probleme s opskrbom za nekoliko europskih zemalja koje i dalje ovise o Kremlju, što podiže cijene plina diljem kontinenta.
U četvrtak je referentna cijena plina u Europi bila oko 50 eura po megavat-satu, što je najviša razina od listopada 2023. godine. "Bilo je prilično mnogo ljudi na tržištu koji su još uvijek mislili da će se u zadnji trenutak postići dogovor", kaže Jack Sharples, stručnjak za plinsko tržište na Oxford Institute for Energy Studies. To je bilo unatoč ponovljenim upozorenjima iz Ukrajine da nije voljna obnoviti bilo koji ugovor koji bi povećao prihod Moskve. Naime, prodaja plina preko plinovoda Urengoj – Pomari – Užgorod, poznatog i kao plinovod Bratstvo, smatrala se vrijednom i do 6,5 milijardi dolara godišnje za Gazprom, rusku državnu plinsku tvrtku.
Smatra se da Ukrajina sama zarađuje oko milijardu dolara od naknada za tranzit, dok je Slovačka, odredište za ukrajinski plinovod, također zarađivala značajne iznose od prosljeđivanja plina svojim susjedima. U posljednjim mjesecima mogućnost propasti ovog dogovora izazvala je frenetično diplomatsko djelovanje Slovačke i Mađarske kako bi spriječile njegov prekid. U četvrtak je slovački premijer Robert Fico zatražio kompenzaciju od Kijeva i upozorio da bi mogao uzvratiti smanjenjem izvoza električne energije u Ukrajinu.
Zatvaranje plinovoda 1. siječnja zapravo nije izazvalo neposrednu krizu s opskrbom zahvaljujući visokom stupnju skladištenja plina. Međutim, to je prepolovilo preostale količine plina koje Rusija može isporučiti Europi putem plinovoda, prisiljavajući zemlje koje su ostale njezini kupci da potraže alternativne izvore opskrbe u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Ova nestašica opskrbe povećat će pritisak na cijene.
Nakon ranijeg zatvaranja plinovoda Nord Stream i Yamal, jedini način na koji Gazprom sada može transportirati plin u Europu je putem Turske, upotrebljavajući plinovode TurkStream i Blue Stream ispod Crnog mora. "Sada smo u završnoj fazi", kaže Jack Sharples, stručnjak za plinsko tržište na Oxford Institute for Energy Studies. "To je zapravo povlačenje europskih uvoznih plinovoda iz Rusije."
Zemlje koje su najviše pogođene zatvaranjem plinovoda su Austrija, Slovačka i Moldavija, kao i odcijepljena moldavska regija Transnistrija. Ako ne bude iznimno hladne zime dugog trajanja, očekuje se da će Austrija i Slovačka moći prebroditi zimu koristeći svoja skladišta plina. Rekli su da su spremni prilagoditi opskrbu i mogu trgovati sa susjedima, uključujući Poljsku, Češku, Njemačku i Italiju kako bi nadoknadili bilo kakve praznine.
No, kao odgovor na zatvaranje, vlada Transnistrije proglasila je izvanredno stanje i morala je privremeno obustaviti opskrbu plinom za kućanstva. To znači da će glavni učinak zatvaranja ukrajinskog plinovoda vjerojatno biti stezanje europskog plinskog tržišta, a ne katastrofalni udarac. To odražava dramatičan pad ruskog utjecaja na opskrbu plinom u Europi zbog nastojanja da se europski kontinent oslobodi moskovskih isporuka nakon rata u Ukrajini.
Prije rata, 2021. godine Europa je još uvijek uvozila oko 140 milijardi kubičnih metara plina iz Rusije putem plinovoda – broj koji se, kako se smatra, smanjio na oko 30 milijardi kubičnih metara u 2024. godini. Taj bi broj sada mogao pasti još niže, na oko 15 milijardi kubičnih metara. "U biti, najgore se već dogodilo, a ovo je naknadni udar", dodaje Sharples.
Situacija ostavlja Europu ovisnijom o skupim isporukama ukapljenog prirodnog plina (LNG), koji su zemlje bile prisiljene kupovati u ogromnim količinama od dobavljača poput SAD-a i Katara. Budući rast cijena ovisit će o nekoliko faktora, a najvažniji je koliko će skladišta plina u Europi biti puna do kraja ove zime. Prema podacima o transparentnosti, skladišta u EU bila su puna 72% u četvrtak.
Međutim, ako trenutno hladno vrijeme potraje, skladišta bi mogla biti praznija nego što se nadalo. To bi značilo da će postojati veća konkurencija za dopunu tijekom ljeta 2025., jer države članice EU moraju doseći 90% punjenja do 1. studenog svake godine. "Za ostatak zimskog razdoblja bit će u redu", kaže Sharples. "Slovačka ima vrlo velika podzemna skladišta plina u odnosu na veličinu svog domaćeg tržišta." "Mislim da postoji izvjesna mogućnost da Europa u 2025. godini uveze više LNG-a kako bi to nadoknadila. I tada je pitanje odakle dolazi ta opskrba. Neki bi plin mogao doći iz Katara, neki iz SAD-a."
Viktor Orban, mađarski premijer, postao je smetnja Kijevu unutar Europske unije. Ometao je napore Ukrajine da se pridruži EU, prijeteći blokadom financijskih paketa pomoći. Orban je sve više sklon Putinu, povećavajući ovisnost Mađarske o ruskoj nafti i plinu, a također održava blizak odnos s Donaldom Trumpom, koji će se kasnije ovog mjeseca vratiti na predsjedničku dužnost u SAD-u.
To bi moglo biti nešto što bi moglo djelovati protiv Zelenskog dok nastoji upravljati teškim odnosom s američkim vođom, koji je rekao da želi što prije postići mirni dogovor između Rusije i Ukrajine – potencijalno pod uvjetima koji nisu povoljni za Kijev. "Mađarska i Slovačka mogu izazvati ozbiljne probleme za Ukrajinu, ali do neke mjere ta situacija već postoji", kaže John Lough, stručnjak za Rusiju i suradnik u Chatham Houseu. "Orban održava svoj vlastiti odnos s Trumpom, a siguran sam da će jedan od njegovih prioriteta biti kritika Ukrajinaca zbog njihova lošeg postupanja."
Neki analitičari sugerirali su da bi Rusija mogla napasti ukrajinsku plinsku infrastrukturu nakon odluke Kijeva da zaustavi isporuke ruskog plina putem plinovoda. Međutim, Lough je skeptičan prema toj mogućnosti. Smatra da Rusija još uvijek vidi tu infrastrukturu kao potencijalno korisnu za svoje snage ako odluče poduzeti daljnje teritorijalne zahtjeve u Ukrajini. "Također biste se mogli zapitati zašto do sada nisu napali željeznički sustav?" napominje on. "Postoji scenarij u kojem biste mogli reći da sada imaju mnogo manje što izgubiti. Ali sumnjam da zapravo žele sačuvati tu infrastrukturu vjerujući da će je moći ponovno iskoristiti."
On smatra da će najtrajniji učinak posljednjeg zatvaranja plinovoda, koje je također podržala Poljska, biti simboličan, a ne financijski. "Ovo je, za sada, potpuno prekinuto izravno povezivanje Gazproma s Europom putem tih plinovoda", kaže Lough. "Rusija je imala vrlo snažno tržišno prisustvo u Europi, što joj je davalo značajnu političku moć u nekoliko glavnih gradova i u Europskoj uniji u cjelini. Kao rezultat ovog rata, ta prednost jednostavno je izgubljena. Strateški, to je veliki gubitak za Rusiju."
FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
Kako zgodno zaboraviti 5 postojecih plinovoda iz Afrike preko Mediterana za Europu pa se moze propagirati smak svijeta zatvaranjem plinovoda "Druzba". Znaci Europa, osim vlestitih plinskih izvora ima sasvim dovoljno zemnog plina za Spanjolsku, Portugal i dio Francuske kroz dva plinovoda iz Alzira i Maroka u Spanjolsku. Takoder tu su i dva plinovoda iz Tunisa za krajnji zapadni vrh Sicilije koji zadovoljava potrebe cijele Italije, djelomicno dobavlja plin za Bavarsku, Svicarsku i Sloveniju. Takoder tu je plinovod iz Libije koji preko Sicilije prelaskom na kopno Italije se prikljucuje na dva talijanska magistralna plinovoda. U izgradnji je takoder gigantska linija iz Alzira i preko Sardinije za sjevernu Italiju. Tek poslije svih tih pravaca dobave plina s juga dolazi do izrazaja dopuna ukapljenim plinom. Ruski plin je posljednjih godina predstavljao manje od 10% potrosnje energije za Europu ali ta istinita informacija ne odgovara puhacima u rog ruske propagande.