Rijetko je koja institucija, osim možda Vlade, pod takvom kanonadom kao što je posljednjih mjeseci HNB. Toliko da je jedan od uvjeta sastavljanja Vlade bila i izmjena zakona o središnjoj banci koja je trenutačno u saborskoj proceduri. No, ranije kritike koje su išle u smjeru propitkivanja monetarne politike naprasno su zamijenile optužbe vladajućih o rastrošnosti... O tome je li iza svega želja politike da stavi šapu na monetarnu vlast, projekcijama Vlade, otpisu duga, razgovaramo s guvernerom Borisom Vujčićem.
Zamjera vam se netransparentnost, no na vašu stranu stao je ECB. Je li to miješanje politike u monetarnu politiku i može li HNB biti transparentniji?
Transparentnost se kao poželjna odrednica monetarne politike povezuje s režimom ciljanja inflacije koje pretpostavlja fleksibilan tečaj budući da se tečajne intervencije smatraju izrazito netransparentnim instrumentom, pogotovo ako se ne najavljuju unaprijed. Stabilan tečaj apsolutni je preduvjet očuvanja financijske stabilnosti. U takvim uvjetima, ako je središnja banka transparentna, špekulantima je vrlo jeftino kladiti se protiv tečajnog režima, a HNB-u vrlo skupo braniti stabilnost tečaja jer najavljuje špekulantima što će raditi. I zato HNB-ova monetarna politika ne može biti transparentna. Puno je bitnija činjenica da se financijska stabilnost ne odnosi samo na sigurnost bankovnog sustava već i na svakog građanina naše zemlje. Građani Hrvatske stabilnost doživljavaju kao normalnu svakodnevicu, mogu se sigurno probuditi i znati kolika je stvarna vrijednost njihove plaće, izračunati što s njom mogu kupiti i kako planirati budućnost.
Očekujete rast 2,3% ove godine te 2,5% u 2017., a Vlada planira proračun uz 3,2%...
Za dva tjedna HNB će izaći s jesenskom projekcijom koja će biti viša od ljetne, za 2016. i 2017. Očekuje se snažniji doprinos osobne potrošnje, a iako će i dalje izvoz bilježiti najviše stope rasta, ojačavanjem domaće potražnje, osobne i investicijske, a time i uvoza, doprinos neto izvoza bit će negativan.
Upozorili ste da Europi i Hrvatskoj prijete rizici za financijsku stabilnost i da je pogrešno dugoročno se oslanjati na ekspanzivnu monetarnu politiku?
Trenutačna situacija otvara srednjoročne rizike za financijsku stabilnost, kako u Europi tako i na domaćem tržištu, ponajprije djelujući na snažan rast cijena financijske imovine, a ponegdje i nekretnina, koji se može pokazati neodrživim. Poslovni modeli banaka, osiguravanja i mirovinskih fondova postaju upitni iz dana u dan sve više i neizvjesno je dokad će tržište omogućavati ovakav stupanj akomodativnosti monetarne politike. Zato bi bilo pogrešno na nju se oslanjati za srednjoročni rast. Temelj snažnijeg oporavka mora biti povećanje konkurentnosti temeljeno na strukturnim reformama i izvozu, uz daljnje konsolidiranje javnih financija.
Potražnja za kreditima raste, je li pred nama jači oporavak kreditnog ciklusa?
Uvjeti financiranja za sve sektore kontinuirano se poboljšavaju. Novi moment je i zamjetan skok kunskog kreditiranja, što pridonosi oporavku kreditne aktivnosti, ali i postupne depozitne deeuroizacije. Temeljni problem i dalje je na strani potražnje, a njega nije moguće riješiti monetarnom politikom, već nizom strukturnih reformi. Otprilike trećina malih i srednjih poduzeća nije kreditno sposobna. Veći rast kreditiranja, s jedne strane, treba tražiti u rješavanju problema nedostatka kolaterala i kapitala, garancijskim shemama, o kojima već dugo govorim, poticanju ulaganja u kapital, venture capital i seed capital fondove, te reformama koje bi Hrvatsku učinile poželjnim investicijskim odredištem u europskim razmjerima.
Očekujete da će loši krediti u 2017. pasti ispod 10%?
Banke su u posljednje dvije godine intenzivirale čišćenje bilanci kroz otpise i prodaje plasmana. Za razliku od nekih drugih zemalja, hrvatski je bankarski sustav toliko stabilan da bi, i nakon potpunog otpisa svih loših kredita, u prosjeku ostao kapitaliziran u skladu s propisima. Zato je problem rješavanja neprihodujućih kredita manje urgentan s pozicije banaka, a više s pozicije dužnika, a time i nacionalnog gospodarstva. Vlada je to napokon prepoznala i predložila izmjene zakona koje bi trebale znatno olakšati položaj dužnika. Do sada je zakon nalagao banci da mora završiti postupak naplate do potpune financijske propasti klijenta, dovesti ga do stečaja ili propisanog životnog minimuma, da bi mogla otpisati nenaplaćeni iznos kredita. Pritom ga je smjela knjigovodstveno otpisati, ali ne i djelomično oprostiti, što će sada moći. Posljedica bi bilo vraćanje dijela dužnika u klasifikaciju A – u cijelosti nadoknadivih kredita. Tko ne može otplatiti 100.000 eura, možda može 50.000.
Nakon konverzije, rezultati banaka su zamjetno bolji...
Profitabilnost banaka raste ponajprije zbog prestanka priljeva novih neprihodujućih kredita. Kako su stari već prilično pokriveni ispravcima vrijednosti, bitno su se smanjili troškovi kreditnih rizika, što izravno utječe na rezultat. Usto, kamate na depozite smanjuju se brže od kamata na kredite.
Neslužbeno se najavljuju veća preslagivanja na tržištu, ponajprije prodaja Zabe SocGenu. Je li s vama netko kontaktirao?
Puno se toga čulo, a ništa se još nije dogodilo. Nama je svaki kompetentni i dobronamjerni sudionik dobrodošao, pod uvjetom da ima kapital i znanje potrebno za vođenje banke. Ako bude kupoprodaja, bilo izravno, bilo kroz promjenu vlasničke strukture banki „mama“, prije toga moraju nas pitati za suglasnost. Onda ćemo provjeriti je li kupac u stanju pridonijeti razvoju našeg financijskog tržišta, ali i financijskoj stabilnosti. Jer svako odobrenje ulaska u bankarski sektor znači i davanje mogućnosti neopreznim ili nesavjesnim ljudima da duboko zagrabe u škrinje hrvatske riznice.
>> Europski sud pravde: Banke se može kazniti za dizanje kamata bez parametara
Nisam nikad prije vidio riječi "banka" i "oprost duga" u istoj rečenici.