U noći s 5. na 6. siječnja 1709. godine, Europa se probudila zu nezapamćenu hladnoću koja je potrajala naredna tri mjeseca i ušla u povijest kao najhladnija zima u 500 godina. Od Skandinavije do Italije i od Engleske do Rusije, kontinent je bio okovan ledom u događaju koji će postati poznat kao "Le Grand Hiver" ili "Velika zima". Temperature su pale do nezamislivih razina, dosežući i do -40°C u nekim dijelovima Europe. U Engleskoj je znanstvenik William Derham zabilježio najnižu temperaturu koju je ikada izmjerio od početka svojih mjerenja 1697. godine. Čak i u Francuskoj, gdje je klima općenito blaža, temperature su pale toliko nisko da se smrznulo vino u bocama. Ljudi su svjedočili kako se njihov dah pretvara u led, a ptice su padale smrznute usred leta.
Prirodne pojave bile su zapanjujuće: Baltičko more bilo je zaleđeno četiri mjeseca, Venecijanske lagune pretvorile su se u klizališta, rijeke poput Rajne i Rone bile su zaleđene, čak su i mediteranske luke poput Marseillea bile okovane ledom. Drveće je pucalo od mraza, a crkvena zvona su se lomila. Seljaci su pronalazili svoje kokoši smrznute na granama gdje su spavale, a vukovi su, gonjeni glađu, ulazili u sela i gradove.
Francuska je bila posebno teško pogođena. Prema nekim procjenama, samo tamo je umrlo oko 600.000 ljudi, cijena žitarica porasla je šest puta, Pariz je bio odsječen od opskrbe tri mjeseca, a kralj Luj XIV. organizirao je dijeljenje kruha kako bi spasio stanovništvo. Obitelji su spavale u istom krevetu kako bi se ugrijale, a mnogi su bili prisiljeni spaliti svoj namještaj za grijanje. Ekstremna zima imala je dalekosežne posljedice na europsku povijest. Doprinijela je porazu švedske vojske u Velikom sjevernom ratu, uzrokovala je masovne migracije stanovništva, potaknula je razvoj novih poljoprivrednih praksi i dovela do porasta nacionalizma u mnogim zemljama.
Čak ni plemstvo nije bilo pošteđeno. Vojvotkinja od Orléansa pisala je kako se smrzava unatoč tome što sjedi kraj vatre, zamotana u krzno, sa zatvorenim vratima. Plemići su nosili višestruke slojeve odjeće i držali grijače za ruke ispod svojih kaputa. Ipak, siromašni su patili najviše - mnogi su bili prisiljeni jesti juhu od paprati i formirati bande koje su pljačkale pekare. Ljudi su kuhali čaj od slame i kore drveća kako bi preživjeli.
Znanstvenici još uvijek nisu sigurni što je točno uzrokovalo ovu ekstremnu zimu. Među teorijama su vulkanske erupcije koje su blokirale sunčevu svjetlost, Maunderov minimum - period smanjene solarne aktivnosti, te neuobičajeni obrasci strujanja zraka u atmosferi. Velika zima 1709. godine ostaje zapamćena kao jedan od najekstremnijih klimatskih događaja u europskoj povijesti.
FOTO Ovaj potez stranca na glavnom zagrebačkom trgu oduševio je jednu gospođu
Tada nije bio još na snazi Pariški sporazum pa su svi nekontrolirano ispuštali CO2, uz to se prodavalo jako malo električnih vozila.