Bošnjački bojkot izbora u Srebrenici uvod je u novu krizu u BiH

Birači su na ponovljenim izborima jučer birali načelnika i zastupnike u Skupštini općine Srebrenica nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila rezultate lokalnih izbora održanih 15. studenoga 2020. godine na redovitim biračkim mjestima u Srebrenici zbog izbornih manipulacija i naložila njihovo ponavljanje, a zbog toga je bilo i uhićenja.

Bošnjačke političke snage u Srebrenici potom su odlučile bojkotirati ponovljene lokalne izbore, tvrdeći da se ne održavaju u poštenom i demokratskom ozračju jer se ponavlja samo glasanje na licu mjesta, a ne i poštansko glasanje. Iz Inicijative “Moja adresa: Srebrenica” pozvali su bošnjačke birače da ne glasaju na ponovljenim lokalnim izborima jer kandidati probosanskih snaga koji osvoje mandate na tim izborima neće ih prihvatiti. Iako se u isto vrijeme održavaju izbori i u Doboju, oči javnosti uprte su u izbore u Srebrenici s obzirom na simboličku važnost Srebrenice, u kojoj je srpska vojska počinila genocid nad bošnjačkim civilima, kao i na činjenicu da će sad Srbi ondje imati svu vlast. To bi moglo voditi pogoršanju izborne klime u državi, ali i valu bojkota izbora.

OSCE: Bojkot nije dobro rješenje

Analitičari su uvjereni da bojkot izbora nije odluka koja može donijeti bitne promjene. Vlast u Srebrenici mogli bi nakon 21. veljače činiti isključivo zastupnici srpske nacionalnosti i načelnik Mladen Grujičić, prvi put bez Bošnjaka nakon rata u BiH, zbog odluke o bojkotu izbora. Izbori u Srebrenici uvijek su simbolički izuzetno važni, kako za Srbe, tako i za Bošnjake, te svaki izborni ciklus diže tenzije bez obzira bilo to lokalni ili parlamentarni izbori. Iako je prošlo 26 godina od završetka rata i genocida u tom gradu, rane nisu zacijelile i tolerancija je na najnižem nivou.

Od samog objavljivanja da je formirana zajednička probosanska lista za Srebrenicu “Moja adresa Srebrenica”, koju čine Stranka demokratske akcije, Savez za bolju budućnost, Pokret demokratske akcije i Demokratska fronta, mediji su počeli objavljivati analize i priče kako će u Srebrenici sigurno doći do izborne prijevare, i to još mjesec dana prije prvih izbora. Isto tako, govorilo se da je mnogo Bošnjaka koji žive u dijaspori, bez njihova znanja prijavljeno na adrese u Srbiji za glasanje poštom, kao i da se veliki broj Srba iz Srbije prijavljuje za dokumente u Srebrenici, te da su na dan izbora Srebrenicom hodali ljudi s torbama punim osobnih iskaznica.

Obje koalicije, bošnjačka “Moja adresa Srebrenica” i srpska “Zajedno za Srebrenicu” su nakon zatvaranja birališta 15. studenoga slavile i obje su proglasile svoju pobjedu. Gradom su kružile kolone vozila s različitim zastavama. Ubrzo zatim uslijedio je službeni zahtjev inicijative “Moja adresa Srebrenica” CIK-u BiH za poništavanje izbora u Srebrenici. Srpska koalicija “Zajedno za Srebrenicu” taj zahtjev smatrala je neprihvatljivim, jer po njoj nije bilo propusta, tvrdeći da su sve optužbe lažne i nedokazane. Iako je 1. prosinca 2020.godine SIPA uhitila Begu Bektića, načelnika Odjeljenja za društvene djelatnosti Općine Srebrenica i predsjednika Socijaldemokratske partije BiH u Srebrenici, te Envera Hamzića i Muamera Sandžića za izbornu prijevaru, već sutradan ujutro oni su pušteni na slobodu uz obrazloženje da “nije bilo osnova za njihovo daljnje zadržavanje”.

Rijad Durkić, urednik najčitanijeg portala u BiH, Klix.ba smatra da su “ponovljeni izbori u Srebrenici, kao i u Doboju, samo dio sage lokalnih izbora koji su se prve nedjelje u listopadu trebali održati u cijeloj Bosni i Hercegovini.

– Izbori su prolongirani za više od mjesec, a ovi su ponovljeni zbog brojnih nepravilnosti. Ponovljene izbore u Srebrenici bojkotira probosanska inicijativa “Moja adresa: Srebrenica” koja je, zanimljivo i paradoksalno, poslije izbora održanih 15. listopada proglasila pobjedu. Na kraju je pobijedio aktualni SNSD-ov načelnik Mladen Grujičić – kazao je za Večernji list Rijad Durkić, tvrdeći kako probosanski blok odluku o bojkotu argumentira izbornim inženjeringom, brojnim nepravilnostima, pogotovo u glasanju poštom, a za takav stav dobili su i jednoglasnu podršku lidera svojih političkih stranaka

. – Odluku o bojkotu komentirali su i iz Misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) kazavši da to nije u najboljem interesu demokracije – naglasio je Rijad Durkić, ističući kako je i unatoč bojkotu izvjesno da će Srebrenica, taj grad koji je simbol stradanja devedesetih godina, u kojem je počinjen genocid, dobiti novu lokalnu vlast koja će imati legalitet, ali ne i legitimitet.

– Centralna izborna komisija priznat će rezultate izbora i s minimalnim odzivom, ali će bošnjačka zajednica ostati bez predstavnika u lokalnoj vlasti što je odluka čije će posljedice tek doći na vidjelo – uvjeren je Rijad Durkić.

Hrvati ljuti zbog Komšića

Mnogi analitičari uvjereni su da bojkot Bošnjaka na lokalnim izborima može utjecati na buduće izbore te ne isključuju mogućnost da Hrvati u BiH bojkotiraju izbore bude li ponovno Željko Komšić kandidat Hrvata za predsjedništvo BiH.

– Ovo je mučan uvod u novi krug priča i pregovora o reformi izbornog zakonodavstva, koje netko kao npr. HDZ BiH doživljava kao mogućnost ostvarivanja povoljnijeg omjera u smislu vrijednosti nacionalnog glasa, dok međunarodna zajednica sve više nameće narativ same organizacije izbora, načina formiranja biračkih odbora i brojenja glasova kao najveći problem. Baš zbog težnji prema reformi izbornog zakona BiH je već dugo u stanju djelomične ili potpune političke blokade. Vlada Federacije BiH još uvijek je ona formirana poslije izbora 2014. godine jer izbor je nove blokiran zbog ultimatuma HDZ-a. Vijeće ministara BiH, državna vlada, je po ocjenama mnogih pa i lidera SDA Bakira Izetbegovića, najgore dosad, a moguće je da i ono potraje mnogo dulje nego što je planirano. SNSD Milorada Dodika već je najavio bojkot općih izbora koji su planirani za sljedeću godinu. Ova srebrenička epizoda sigurno nije korak u rješavanju tog problema, već još jedan korak unazad – zaključio je Rijad Durkić.