Na čekanju je trenutačno oko 40 projekata obnovljivih izvora energije, a nedavan odlazak značajnog stranog investitora ne daje nadu da će se situacija uskoro promijeniti. Zašto projekti stoje, koji dio sustava ne funkcionira te koji su izazovi i rješenja kod integracije ovih projekata u postojeće elektroenergetske mreže, bila je tema panela u sklopu konferencije Bolja energija 24 sata, o financiranju i integraciji obnovljivih izvora energije.
- Onda i kada imamo zakone, dio provedbenih akata nedostaje. Dodatna stvar je da regulativa nije usklađena između različitih ministarstava i institucija. Dok jedni odobravaju, drugi postavljaju dodatne zahtjeve koji usporavaju proces. Kada govorimo o izazovima financiranja projekata, često se misli na nedostatak izvora financiranja ili nepovoljne uvjete za ulaganje. No, kod obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj investitori se suočavaju sa specifičnim problemom – neizvjesnošću oko osnovnih troškova, poput cijene priključenja na mrežu koja nije donesena još od 2022. godine. Specifičan i dodatni problem koji investitorima otežava planiranje, osiguranje financiranja i realizaciju projekata jest neizvjesnost koja usporava razvoj cijelog sektora. Sve to skupa dovodi do toga da sustav stoji na mjestu - rekla je Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore, koja već drugu godinu zaredom izdaje Position paper kojim upozorava kako neuređeni i nesigurni okvir narušava razvoj sektora obnovljivih izvora energije.
Tema panela bilo je i stanje elektroenergetske mreže, što se ne tiče samo obnovljivih izvora energije, već je to i pitanje sigurnosti opskrbe, gospodarskog razvoja i održivosti cijelog energetskog sektora. Šćulac ističe da najveći izazov ostaje mreža, odnosno njezin kapacitet, starost i financiranje modernizacije. Trenutačno je priključeno oko 4.000 MW OIE, dok ugovoreni kapaciteti premašuju 3.000 MW, čime je mreža već sada preopterećena.
VEZANI ČLANCI:
Više od 50 posto prijenosne infrastrukture premašilo je svoj vijek trajanja, a NECP predviđa integraciju dodatnih 4.800 MW do 2033. godine. To zahtijeva hitna ulaganja, no prema NECP-u minimalno potrebnih 2,3 milijarde eura do 2030. godine daleko je od osiguranog. Iako HOPS i ODS povećavaju svoja ulaganja, ona su još uvijek nedostatna u odnosu na stvarne potrebe. - Da, postoje planovi za dodatne kapacitete i stabilnost mreže, ali realizacija dolazi prekasno. Dovest ćemo se u situaciju da čak i realizirani projekti neće moći proizvoditi energiju u punom kapacitetu - ističe Šćulac. Potrebno je otvoriti prostor za fleksibilniju integraciju putem skladištenja energije, decentralizirane proizvodnje i prilagodbe mreže. - Nužne su promjene i kada govorimo o odnosima prema investitorima i prema vlastitoj elektroenergetskoj mreži. Daljnji rast sektora te smanjenje ovisnosti o uvozu energije nisu mogući ako to ne promijenimo - zaključuje Šćulac.
>>FOTO Jeste li znali da Hrvatska ima svoj 'Kineski zid'? Prolazi kroz cijeli poluotok, visok je do devet metara>>
