Boso i Trgovina Krk najgori, evo tko je plaćama prešišao dm

Čak 8,57 milijardi eura ostvareno je lani u hrvatskoj maloprodaji u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima (G47.11) što je 18,2% više nego godinu ranije, dok je dobit trgovaca od 223,9 milijuna eura za 33,2% veća, podaci su Fine. Prihodi 10 najboljih od 7,42 milijarde eura čine 85,6% ukupnih prihoda sektora, što je bolji rezultat i od ukupne brojke svih registriranih u djelatnosti G47.11 u 2022., kad je ostvareno 7,25 milijardi eura. No koliko su rasle plaće?

U Konzumu plus koji je kao prvi u Top 10 lani ostvario 1,9 milijardi eura ukupnih prihoda, 282 milijuna eura više nego godinu ranije, prosječne plaće rasle su za 90 eura, sa 740 na 830. U drugoplasiranom po prihodima – Lidlu, plaće su pak lani iznosile vrtoglavih 1506 eura, 28 eura manje nego godinu ranije – ali su i dalje najbolje u djelatnosti G-47.11, odnosno u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima. U drugoj članici Schwarz grupe, Kauflandu (na 5. mjestu po ukupnim prihodima od 738,3 milijuna eura, te 2. po visini prosječnih plaća), one su iznosile 1391 euro, što je za 345 eura više nego u 2022.

Kao trećeplasirani po plaćama na listi se izdvaja i Eurospin, s 1108 eura po zaposlenom (preklani je bila 873 eura), inače na 10. mjestu po prihodima od 110,4 milijuna eura. Trgovina Krk, koja je na 9. mjestu po prihodima ima pak najniže plaće u Top 10, svega 644 eura (39 više nego godinu ranije), no da može i niže, primjer je vinkovačkog Bose koji čini širu listu trgovaca i od lani se širi i na Zagreb, no njegovi zaposlenici u 2023. su imali prosječnu plaću od 570 eura, svega 10-ak eura više od zajamčenog minimalca.

POVEZANI ČLANCI:

U Sparu Hrvatska, Plodinama, Studencu i Tommyju plaće su u 2023. bile između 902 i 993 eura, a na začelju Top 10 po plaćama je i NTL s 804 eura (80-ak više nego godinu ranije). Činjenica je da su brojni trgovački lanci, a i druge branše u lanjskoj godini te početkom ove na sva zvona najavljivali rast plaća, no koliko su one primamljive nezaposlenima svakodnevno primjećujemo i u kvartovskim trgovinama. Na blagajnama i oko polica sve više je umirovljenika i studenata – sve više i stranih radnika/ca, a gotovo na svakoj drugoj trgovini stoji i oglas kako traže djelatnike.

Gleda li se šira trgovačka krvna slika – Top 20 poduzetnika u G-47 koja obuhvaća ukupnu trgovinu na malo, osim trgovine osobnim automobilima i motociklima, po plaćama u lanjskoj godini vodi Ikea s 1672 eura, s čime je prešišala dosad najbolji dm, ostavivši ga u 2023. na 1580 eura. U Coralu Croatia prosječna plaća lani je iznosila 1396 eura, pa slijedi Lesnina s 1343 eura. Radnici trgovačkog lanca KTC, kojega svi u Hrvatskoj znaju po tome da je prvi koji je za svoje radnike ukinuo rad nedjeljom i blagdanom - nekoliko godina prije nego je zakon koji to regulira stupio na snagu - radnici su lani imali prosječnu plaću od 1062 eura, a ispred njih su zaposlenici Lukoil Hrvatske sa 1141 euro i Mullera s 1080 eura. Najgori po plaćama u Top 20 su i Tisak plus sa 764 i Fero-Term s 883 eura u lanjskoj godini. U Pevexu, o čijoj se prodaji sve više govori, plaće su lani bile 988 eura, 70 eura više nego godinu ranije. 

Stručnjak za maloprodaju Dragan Munjiza kaže kako je nominalni rast plaća u trgovini na malo u lanjskoj godinu u odnosu na 2022. bio 16,4%. – Rekao bih da je inflacija u istom periodu bila niža,ako govorimo o ukupnoj inflaciji prvenstveno zbog manjeg i kontroliranog rasta cijena energenata. Što se tiče radnika/trgovaca sigurno ih nedostaje nekoliko tisuća do najviše 10.000 - najviše tijekom ljetne sezone na Jadranu. Dio problema rješava se privremenim prebacivanjem trgovaca sa kontinenta na Jadran i već sada tradicionalnim uvozom radne snage iz BiH, Srbije, Makedonije – objašnjava Munjiza.

POVEZANI ČLANCI:

– Studenata ima relativno malo jer im se ljetni ispitni rokovi poklapaju sa početkom turističke sezone, a broj umirovljenika konstantno raste, ali je još uvijek zanemariv. Naime, oni mogu raditi maksimalno četiri sata dnevno. K tome, u vrijeme najviših vršnih opterećenja posao u trgovini na malo je veoma fizički zahtjevan pa umirovljenik mora biti veoma "fit" za takav posao, informatički pismen za rad na blagajni.... Što se tiče stranih radnika, bilo iz regije bilo iz daljih destinacija, oni postaju standard u Hrvatskoj, pa oni informatički pismeni (zbog rada na blagajnama i ostalim scan uređajima) te sa solidnim znanjem barem engleskog jezika (zbog komunikacije sa kupcima u većim gradovima i turistima te ostalim osobljem u trgovini) biti će sve više traženi – dodaje.

Na upit zašto plaće u trgovini više ne rastu, s obzirom na kronični nedostatak radnika, Munjiza odgovara kako je maloprodaja radno intezivna djelatnost, a trošak radne snage drugi najveći trošak (iza nabavne vrijednosti robe).

– Vjerujem da su trgovci ocijenili da mogu kvalitetno odraditi satnicu i biti na raspolaganju kupcima i bez dizanja plaća više od nekih drugih industrija, a da pritom ne naruše ključne pokazatelje poslovanja. Nadalje, ove godine bit će i niži broj maksimalno mogućih radnih sati (do 9%) u odnosu na 2022., pa radnici u trgovini neće raditi značajan broj nedjelja, što je novost u ovoj branši. Treće, dio trgovaca isplaćuje radnicima i neoporezive mjesečne ili godišnje primitke koji ne ulaze u neto plaću, a koji mogu značajno povisiti ukupni mjesečni neto primitak, npr. osnovna neto plaća je cca 750 eura mjesečno, a neto isplaćeni neoporezivi primitak cca 250 eura (prigodne nagrade, nagrade za radne rezultate, dodatak za prehranu, rad na izdvojenim mjestima rada, itd...).To je 25% razlike, a ne ulazi u statistiku – zaključio je Munjiza.

FOTOGALERIJA Možda bolje da ih izbjegavate: Ovih pet vrsta mesa mesari neće kupiti u trgovini