Događajem stojeća mogla bi se nazvati Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije, koja će gotovo nakon stotinu godina simbolički započeti ove nedjelje u svim župama Zagrebačke nadbiskupije čitanjem pisma (umjesto homilije) nadbiskupa zagrebačkog kardinala Josipa Bozanića, odnosno službeno 8. prosinca euharistijskim slavljem u zagrebačkoj katedrali te prvim zasjedanjem 9. i 10. prosinca u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu s temom „Crkva zagrebačka u djelu evangelizacije“.
Na Sinodi će biti oko 200 sudionika, mahom vjernika laika, ali i pomoćni biskupi zagrebački, svećenici dekanata, predstavnici redovničkih zajednica, koje očekuju još tri zasjedanja tijekom 2017., a završno bi zasjedanje trebalo biti točno za godinu dana.
Kardinal Bozanić Sinodu je najavio još 10. veljače 2002., a posljednja Sinoda održana je 1925. za nadbiskupa dr. Antuna Bauera, dok je tijekom 900 godina od postojanja Zagrebačke nadbiskupije održano 30 biskupijskih sinoda, pa su u Drugu sinodu Zagrebačke nadbiskupije u ovome trenutku uprte oči cijele zagrebačke Crkve.
– Pripremno razdoblje Druge sinode službeno je završeno, a odvijalo se u dva dijela.
U prvome su prikupljeni i obrađivani prijedlozi svećenika, redovnika i vjernika laika o temama i pitanjima o kojima bi Sinoda trebala raspravljati, a u drugome dijelu o prikupljenim se prijedlozima raspravljalo na svim razinama naše mjesne Crkve.
Na taj su način u pripremu Sinodu uključeni svi vjernici naše nadbiskupije – kaže pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije vlč. Borna Puškarić, dodajući kako je u Tajništvo Sinode pristiglo 2499 zapisnika, koji su nakon detaljne obrade i analize rezultirali brojem od 66 sažetaka o različitim temama nadbiskupijskoga savjetovanja, što je temelj za izradu radnog dokumenta Sinode.
U listopadu 2015. objavljen je Radni dokument Druge sinode, koji otkriva neke teme koje će se obrađivati, poput problema vjeronauka, nove evangelizacije, obitelji, razvedenih brakova, pa na Kaptolu u šali kažu da Sinoda ima više tema od Drugog vatikanskog koncila.
– Osnovni problem koji vjernici iznose u predsinodskim raspravama odnosi se na nepoznavanje crkvenoga nauka vezanoga uz problematiku rastave braka, a posebno na nemogućnosti pristupanja sakramentima i kumovanja rastavljenih i ponovno civilno vjenčanih osoba – piše u Radnom dokumentu, koji dodaje kako rastavljene osobe trebaju biti uključene u život župe pa im je potrebno pružiti pomoć, posebice u odgoju djece.
Obrađivat će se, npr., i utjecaj sljedbi i novih religijskih pokreta nadahnutih „istočnjačkim svjetonazorom od joge preko transcendentalne meditacije do raznih okultno-ezoterijskih praksi“, za koje Radni dokument kaže kako „većina vjernika zna vrlo malo o ovoj temi“, pa su „često znatiželja, a onda zdravstvene poteškoće i duhovne krize presudni za utjecanje vjernika raznim iscjeliteljima i magiji, pa i vjerovanjima koja se takvom praksom promiču“.
Otvoren je žiro račun za donacije da se autora ovog članka skine s heroina i ostalih supstanci koje očigledno koristi. Događaj stoljeća? Brate skini se s kreka