Božinovićeva diplomatska akcija: Pomoć oko migranata u zamjenu za Schengen

Što radi država koja ima najdulju kopnenu vanjsku granicu EU u doba kad problem migranata može – kako kaže njemačka kancelarka Angela Merkel – uništiti Europsku uniju? Od geografskog položaja se ne može pobjeći ili ga promijeniti, ali ga se može iskoristiti. U tom kontekstu odvija se trenutačno najvažnija vanjskopolitička inicijativa Hrvatske, i to nizom bilateralnih i multilateralnih sastanaka s partnerima u EU i izvan nje.

Europski interes

Hrvatska svojom aktivnošću želi pokazati državama članicama i samoj Europskoj komisiji da su im interesi u području ilegalnih migracija kompatibilni, odnosna da su interesi Hrvatske ujedno i interesi cijele Unije te da joj idu u korist. Hrvatska je ideja zajednički “gurnuti” problem migracija izvan vanjskih granica EU, prema jugoistoku, jačajući države na migrantskoj i krijumčarskoj ruti, posebno BiH i Albaniju, da same uspješnije čuvaju svoje granice. I drugo, Hrvatska želi pokazati da bi i za Europsku uniju i sve njezine članice bilo dobro i korisno da se Hrvatska pridruži Schengenu i tako ostvariti taj svoj vanjskopolitički prioritet.


Jučer se, i u tom kontekstu, hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sastao s njemačkim kolegom Horstom Seehoferom u Berlinu. Božinović je nakon sastanka istaknuo da je Seehofer podržao ulazak Hrvatske u schengenski prostor, što je ocijenio ne samo hrvatskim već i europskim interesom.


– Jačanje europske sigurnosti najkonkretniji je doprinos projektu EU u ovom trenutku, o čemu smo postigli potpuno suglasje – ocijenio je Božinović.


Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova u svom je priopćenju navelo da su u središtu razgovora bili migracijska kretanja preko zapadnog Balkana. Kao država članica EU s dugom vanjskom granicom prema Bosni i Hercegovini za Hrvatsku je od posebne važnosti sprečavanje nedopuštenih ulazaka, stoji u priopćenju.


– Moramo sve učiniti da bismo postigli djelotvornu zaštitu vanjskih granica radi sprečavanja ilegalnih migracija i postizanja više sigurnosti u EU.

Suzbijanje ilegalnih migracija težište je našeg zajedničkog djelovanja. Moj hrvatski kolega i ja suglasni smo da ćemo nastaviti dobru bilateralnu suradnju – kazao je Seehofer.


Pitanje migranata duboko opterećuje odnose unutar vladajuće njemačke Demokršćanske Unije CDU/CSU. Kancelarka Merkel (CDU) zalaže se za umjereniji pristup te pokušava naći zajedničko rješenje do europskog summita, dok njihovi bavarski partneri CSU žele žešći odgovor na migracije.

Hrvatsko ratno iskustvo

Kako se doznaje iz više diplomatskih izvora, Seehofer potpuno razumije položaj Hrvatske u kontekstu ilegalnih migracija i podržava njezine inicijative oko ilegalnih migracija, a razlog je što je on iz Bavarske, njemačke savezne države koja je na udaru ilegalnih migracija, slično kao i Hrvatska, izuzme li se Grčka. Hrvatska je, doznaje se, i njemačkom ministru istakla kako EU mora posvetiti posebnu pozornost Bosni i Hercegovini i Albaniji te im pomoći da dignu svoje kapacitete kako bi se problem ilegalnih migracija gurnuo dalje od vanjskih granica EU i tamo zaustavio.

Također, Hrvatska u tome vidi i svoj interes u dodjeli više novca iz europskih fondova i uključenje u dodatne informacijske sustave. 
U ovim vanjskopolitičkim akcijama sugovornicima se predstavlja još jedan aspekt hrvatskih kapaciteta, koji je do sad možda bio manje spominjan.

– Europa je dugo, za razliku od Hrvatske, živjela i uživala u blagodatima Schengena i nisu puno polagali na granicu, dok mi jesmo od Domovinskog rata i nikad nismo prestali – kaže nam jedan sugovornik.

Austrijanci, primjerice, razmišljaju o slanju vojske na granice.

No što je u pozadini? Nije vojska cilj sama po sebi, već treba znati da austrijsku granicu “radi” obična, temeljna policija. Hrvatska je u velikoj prednosti – golem dio policajaca ima iskustvo rata, što je jedinstvena situacija u Europi. Iskustvo i ekspertizu ne mogu nadmašiti.

Njemačka strana, doznaje se, podržala je hrvatske inicijative i nije tražila ništa zauzvrat. S druge strane, ocjenjuje se da je opasnost od vraćanja odbijenih azilanata u Hrvatsku iz drugih europskih država prema uredbi iz Dublina koja kaže da je imigrant odgovornost one države na koju prvu stupi u EU izuzetno mala i da je riječ o zanemarivim brojkama. Iz slovenskog Ministarstva unutarnjih poslova kazali su nam da su po uredbi iz Dublina ove godine do kraja travnja u Hrvatsku vratili sedam, lani 17, godinu prije također sedam, a 2015. samo jednog odbijenog azilanta.

Očekuje se rast ilegalnih ulazaka u Hrvatsku