Masovni prosvjedi protiv postavljanja taktičkih nuklearnih projektila u Europi obilježili su 1980-e godine. Tenzije Hladnog rata dosegle su vrhunac neviđen od Kubanske raketne krize, a mirovni aktivisti upozoravali su na opasnost od potpunog sukoba između Sovjetskog Saveza i Zapada s katastrofalnim posljedicama, piše britanski Telegraph. Ipak, ti se strahovi nisu ostvarili. Neposredno prije raspada Sovjetskog Saveza, u srpnju 1991., Mihail Gorbačov i američki predsjednik George H.W. Bush potpisali su sporazum START, značajno smanjivši zalihe nuklearnog oružja obiju strana. No, prijetnja nuklearnog sukoba nikada nije potpuno iščezla. Danas se strahovi ponovno javljaju zbog nove utrke u naoružanju taktičkim nuklearnim oružjem, predvođene Rusijom koja je već u ratu u Europi.
Britanski admiral sir Tony Radakin, načelnik Glavnog stožera obrane, nedavno je izjavio: - Globalna moć se mijenja, a treća nuklearna era je pred nama. Sigurnosno okruženje je izazovnije, nejasnije i opasnije nego ikad prije. To je najočitije u nuklearnoj sferi. - Od Rusije smo vidjeli divlje prijetnje uporabom taktičkog nuklearnog oružja, velike nuklearne vježbe i simulirane napade na NATO zemlje, sve osmišljeno kako bi nas prisilili da odustanemo od potrebnih mjera za očuvanje stabilnosti.
Doktrina američke vojske u posthladnoratovskom razdoblju uglavnom se fokusirala na konvencionalne (nenuklearne) sposobnosti – te je čak nastojala ograničiti i smanjiti broj nuklearnog oružja – Rusija je dosljedno jačala svoj arsenal taktičkih nuklearki. Kina, koja ima "partnerstvo bez ograničenja" s Rusijom, i Sjeverna Koreja učinile su isto. Smatra se da Moskva sada posjeduje oko 2.000 jedinica oružja ove vrste, nadmašujući američke zalihe za otprilike deset puta. Ona su dizajnirana za uništavanje neprijateljskih ciljeva na određenim područjima kako bi se dobile bitke, a ne za uništavanje cijelih gradova i izazivanje široko rasprostranjenih radioaktivnih posljedica, kao što to mogu strateške nuklearne bombe. Unatoč tome, razorna moć današnjih taktičkih nuklearnih bojevih glava i dalje je usporediva s atomskim bombama bačenima na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki od strane američkih snaga na kraju Drugog svjetskog rata.
Stručnjaci pretpostavljaju da su suparnici Sjedinjenih Država, prepoznajući njihovu nadmoć u tradicionalnom naoružanju, tražili alternativne načine za postizanje strateške prednosti. Vjeruje se da bi posjedovanjem i spremnošću za korištenje taktičkog nuklearnog oružja mogli prisiliti Washington na uzmak pred prijetnjom izravnog sukoba. Ova strategija podsjeća na onu koju su SAD primjenjivale tijekom Hladnog rata, kada su NATO snage bile brojčano inferiornije u odnosu na sovjetsku vojsku. S druge strane, Vladimir Putin je od početka ruske invazije na Ukrajinu prije gotovo tri godine učestalo pribjegavao nuklearnim prijetnjama. Uz razmještanje taktičkih nuklearnih projektila u Bjelorusiji, naredio je i vojne vježbe koje simuliraju upotrebu takvog oružja. Nedavne izmjene ruske nuklearne doktrine omogućuju nuklearni odgovor čak i na značajan konvencionalni napad na Rusiju. Upotreba taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini mogla bi izazvati lančanu reakciju odmazde, potencijalno vodeći svijet u sveobuhvatni nuklearni sukob s katastrofalnim posljedicama upotrebe strateških nuklearnih bojevih glava.
VEZANI ČLANCI:
Problem za Washington, a posljedično i NATO, sada je jednostavan: ako konvencionalno odvraćanje ne uspije pred prijetnjom Rusije, nema drugih aduta osim strateškog nuklearnog oružja. - Naše konvencionalno odvraćanje više nije uvjerljivo, pa ćemo se morati više oslanjati na nuklearno oružje - kaže Hamish de Bretton-Gordon, bivši zapovjednik Zajedničkog kemijskog, biološkog, radiološkog i nuklearnog puka Britanske vojske. A ako se strateško nuklearno oružje upotrijebi, odgovor će biti jednak: trenutačna eskalacija do masovne, globalne nuklearne razmjene – "armagedona".
Svjestan tog nedostatka u američkom sigurnosnom aparatu, novoizabrani predsjednik Donald Trump očekuje se da će gurnuti plan za razvoj novih projektila s nuklearnim bojevim glavama – sposobnih za lansiranje s brodova ili podmornica – kada idućeg mjeseca ponovno preuzme Bijelu kuću. Tijekom svog prvog mandata, Trump je ulagao velika sredstva u razvoj taktičkih nuklearki i opreme potrebne za njihovo lansiranje, preokrećući desetljeća napora na smanjenju naoružanja. Uoči svog drugog mandata, obećao je okončati rat u Ukrajini "u jednom danu". Trumpov povratak u predsjedništvo također se očekuje s pritiskom na američke partnere u Europi da povećaju potrošnju na obranu u svim oblicima, pri čemu se manjak taktičkih nuklearnih projektila stacioniranih na kontinentu vidi kao ozbiljan nedostatak u vjerodostojnosti NATO-ovog odvraćanja.
Za Telegraph je Hamish de Bretton-Gordon, bivši zapovjednik Združene kemijske, biološke, radiološke i nuklearne pukovnije britanske vojske, komentirao i atentat na ruskog generala Kirilova, šefa ruske jedinice za obranu od nuklearnih i kemijskih napada.
- General Kirillov bio je doista zao čovjek, koji je omogućio zločine protiv čovječnosti diljem svijeta. Njegova smrt predstavlja veliki udarac za Putina, koji je već u defenzivi nakon debakla u Siriji. Sada je jasno da diktator ne može zaštititi čak ni svoje najpouzdanije suradnike, one koji su spremni obavljati njegov najprljaviji posao – čak ni unutar same Moskve. Ako to dovede do Putinova pada ili barem poboljša izglede za primirje prihvatljivo Ukrajincima i okončanje "Specijalne vojne operacije", ja ću, za početak, pozdraviti akciju SBU-a"- poručuje Hamish de Bretton-Gordon.
No ističe da je taj atentat također i prijeko potrebno upozorenje za Ujedinjeno Kraljevstvo i NATO: - Tirani, diktatori i odmetničke države vide CBRN (kemijsko, biološko, radiološko i nuklearno oružje) kao oružje izbora, jer su tako učinkoviti i jer također teroriziraju – ulijevaju strah u stanovništvo i protivnike. Ako nemate morala ili skrupula, koristili biste ih stalno. Najbolji način da se spriječi ili barem ublaži njihova uporaba jest imati učinkovite mjere zaštite snaga. Trenutačno bi većina NATO zemalja, uključujući i nas same, bila u nedostatku u tom pogledu. Međutim, prvo i najvažnije: za sada, moramo dostaviti plinske maske Ukrajini - zaključuje bivši zapovjednik u britanskoj vojsci.
>>FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Ako doista posegne za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije>>
Da je htio nuklearni rat započeo bi ga 10 puta već do danas. Da je htio baciti nuklearnu bombu u sklopu Ukrajinskog rata već bi ju bacio. Dio Rusije je okupiran koristeći zapadno NATO oružije. Četiri Ukrajinske regije koje su po Ruskom ustavu dio Rusije nisu pod njihovom vlašću i to je prema rusima okupacija. Dronovi i dalekometne rakete udaraju po ciljevima duboko u Rusiji, a na njihovim ulicama se izvode atentati na vojne i političke čelnike. Da sad usred svega toga želi započeti nuklearni rat započet će ga danas ili sutra. Ali unatoč svim lošim stvarima koje se događaju, Rusija nije pod dovoljnom ugrozom da treba vaditi nuklearno oružije osim ako ne žele dovršiti ljudsku civilizaciju.