SIJU SMRT

Brojne horde džihadista teroriziraju Afriku, mnogi su se zakleli na vjernost Islamskoj državi

Foto: Hajarah Nalwadda/XINHUA
UGANDA-KASESE-ADF-ATTACK-AFTERMATH
Foto: Hajarah Nalwadda/XINHUA
UGANDA-KASESE-ADF-ATTACK-AFTERMATH
Foto: Stringer/REUTERS
Uganda
Foto: Stringer/REUTERS
Uganda
Foto: Stringer/REUTERS
A view shows a section of the burnt building at the Mpondwe Lhubirira Secondary School
Foto: Stringer/REUTERS
Locals gather at the cordoned scene outside the Mpondwe Lhubirira Secondary School
20.06.2023.
u 19:56
Najmanje 42 osobe su ubijene, a osam drugih teško ozlijeđeno u napadu terorista ADF-a povezanih s Islamskom državom na srednju školu u Ugandi
Pogledaj originalni članak

Savezničke demokratske snage (ADF), paravojska povezana s terorističkom organizacijom Islamskom državom, izvršile su teroristički napad u ugandskom gradu Mpondweu, blizu granice s Demokratskom Republikom Kongo. Dužnosnik pokrajinske vlade kazao je da je islamistička milicija ubila najmanje 42 osobe, 38 učenika, zaštitara i dva člana zajednice u napadu na srednju školu, dok je oteto 15 djece, uglavnom djevojaka, a ubijeni su uglavnom muškarci. Prema policijskom izvješću, teroristi su duboko u noći upali u školu Lhubiriha te zapalili spavaonice, dok su učenici spavali.

Djeluju iz DR Konga

Pripadnici terorističke skupine ADF potječu iz Ugande, države s 46 milijuna stanovnika, djeluju iz DR Konga (112 milijuna stanovnika), a zakleli su se na vjernost Islamskoj državi.

ADF i druge kongoanske paravojske već godinama izvode napade u pograničnom području dviju afričkih zemalja. Savezničke demokratske snage tvrde da se bore za prava muslimana koje vlada u Ugandi sve više pomiče prema marginama društva. Njihov je cilj svrgnuti vladu u ugandskom glavnom gradi Kampali. Međutim, žrtve njihovih terorističkih napada uglavnom su civili. Najgori napad koji je teroristička skupina izvela do sada bio je na sveučilište u graničnoj pokrajini 1998. godine, kada je ubijeno 80 studenata.

ADF se protivi vladavini predsjednika Ugande Yowerija Musevenija, koji je na vlasti od 1986. Američka vlada klasificirala je ADF kao globalnu terorističku organizaciju. Snage demokratskog saveza nemaju nikakve veze s demokracijom, organizacija su koja je već više od dva desetljeća aktivna u Demokratskoj Republici Kongo i dijeli radikalnu ideologiju ISIL-a. Skupinom se upravlja po šerijatu.

Upotrebom suvremenih kanala komuniciranja i društvenih mreža ISIL svoje aktivnosti predstavlja kao globalne, a aktivnosti u zemljama Zapada svode se uglavnom na manje terorističke ćelije i radikalne grupe koje rade na vrbovanju mladih i planiranju terorističkih aktivnosti, uključujući izvođenje napada i slanje boraca na ratišta u Siriji i Iraku.

Vjerski rat između islama i kršćanstva u Africi, koji je započeo krajem prošlog i početkom ovog stoljeća na području Somalije, Sudana, preko Sahare sjeveroistočno od Nigerije, ubrzano se posljednjih godina širi prema ekvatorijalnom pojasu Crnog kontinenta. Nakon obnove sukoba u Somaliji, Južnom Sudanu i Srednjoafričkoj Republici, džihadisti iz Ugande, povezani sa somalijskim ogrankom Al-Qa'ide, prelili su vjerski sukob neizvjesnog ishoda na krševit teren sjeveroistočnog DR Konga. Jedini islamski pobunjenički pokret koji je djelovao u ekvatorijalnim džunglama Ugande od sredine 1990-ih upravo je ADF-NALU ("Ujedinjene demokratske snage – Nacionalna vojska za oslobođenje Ugande). O toj se organizaciji ne zna mnogo osim da su njezini pripadnici dobro obučeni borci čiji je zapovjednik Jamil Mukulu, katolik iz Ugande koji je prešao na islam sredinom devedesetih godina i na meti je sankcija UN-a od 2011. Prema podacima zapadne obavještajne službe, Mukulu je svojedobno prošao ozbiljnu obuku u Al-Qa'idinim kampovima u Sudanu i Afganistanu te je još 2003. zamolio istomišljenike u Iraku da mu pomognu u borbi u srcu Afrike, ali i protiv zapadnih interesa u Ugandi, Keniji, Burundiju, Južnoj Africi.

Iako Jamil Mukulu potječe iz poznate kršćanske obitelji, tvrdi da je prešao na islam jer nije zadovoljan vladom Ugande zbog odnosa prema muslimanima i njihova tlačenja ističući da je "islam jedina vjera koja garantira vječni život u raju".

ADF broji između 1500 i 3000 boraca. Smještena u sjeverozapadnoj planinskoj regiji Rwenzori, uz granicu s Ugandom, milicija je strogo kontrolirana organizacija koja živi od ilegalne sječe drva i iskopavanja zlata, novčanih transfera iz Londona, Kenije i Ugande, koji se prikupljaju preko kongoanskih posrednika u Beniju i Butembu, navodi se u izvješćima zapadnih obavještajnih službi.

Za ADF kažu da je hibridna skupina, ne samo zbog miješanog podrijetla svojih članova već i zbog toga što su proizvod oko 20 godina prekograničnog života, djelujući kao gerilci i često brišući granice između kriminalaca, pobunjenika i građana, vojnika i država.

Teroristička skupina stigla je iz Ugande 1995. godine. Pokušaji neutralizacije ADF-a 2005. i 2010. godine bili su neuspješni.

"Ova kongoansko-ugandska oružana skupina pokazala je izuzetnu otpornost koja se može pripisati njezinu geostrateškom položaju, uspješnoj integraciji u prekogranično gospodarstvo i korupciji u snagama sigurnosti", objasnila je Međunarodna krizna skupina (ICG) u izvješću iz 2012.

ADF ima nekoliko kampova za obuku na istoku DR Konga. Između srpnja 2010. i studenog 2013. Benijevo civilno društvo registriralo je 660 otmica koje je počinio ADF, od kojih su se 382 dogodile samo u 2013. godini. ADF često izvodi asimetrične napade, napadajući lake mete iz zasjede. Osim rastuće vojne snage, ADF se smatra potencijalno destabilizirajućom silom u većoj podregiji Velikih jezera zbog povezanosti s radikalnim islamistima. Ugandska vlada dugo je tvrdila da je skupina povezana s Al-Qa'idom i somalskom militantnom skupinom Al-Shabaab.

Dali utočište ISIL-u

Teroristička organizacija Islamska država nakon nestanka u Iraku i Siriji, osim u Afganistanu, svoje utočište našla je i u zemljama Afrike, gdje su brojne terorističke organizacije iste ideologije, vehabijsko-selefijske, dale prisegu i pridružile se ISIL-u. Radikalna organizacija Wilayat Sinai u Egiptu, ranije poznata kao Beit al-Maqdis, pristupila je ISIL-u i sve svoje aktivnosti vodi kao ogranak ISIL-a u toj zemlji. Slična teroristička organizacija aktivna je i u Alžiru pod nazivom Vojska kalifata. Ova skupina otkazala je poslušnost Al-Qa'idi i pridružila se ISIL-u. Teroristička organizacija Boko Haram nastala je prije nekoliko godina u nigerijskoj pokrajini Borno, a danas djeluje i na teritoriju Kameruna i u regiji oko jezera Čad. Kao jedna od najvećih terorističkih organizacija u Africi, Boko Haram dao je prisegu i pridružio se pokretu ISIL-a. Trenutačno vodi sukobe protiv snaga sigurnosti Nigerije, Nigera, Kameruna i Čada, ali i izvodi napade na civile.

Al-Shabaab, čiji je lider Abdel Kadir al-Mu'min, teroristička je organizacija koja je nastala 2006. godine nakon etiopske okupacije u Somaliji. Ova organizacija tereti se za niz terorističkih napada u Somaliji i Keniji. Svoju odanost ISIL-u objavila je i radikalna skupina Al-Murabitun, čije uporište je Mali, ali djeluje duž afričkog pojasa Sahel. Riječ je o organizaciji koja je prije dvije godine nastala udruživanjem nekoliko manjih radikalnih pokreta.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DU
Deleted user
20:53 20.06.2023.

Onda če terorista doći u Europu bez dokumenata i reči da je doktor inženjer