Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, vjeruje da će Hrvatska idući tjedan poslati prihvatljivu verziju dokumenta nužnog za korištenje 8,6 milijardi eura namijenjenih izgradnji prometne infrastrukture, zapošljavanju i zaštiti okoliša. Nacrt partnerskog sporazuma, u kojem vlada navodi kako namjerava potrošiti europske novce do 2020., Europska komisija je odbila u srpnju jer nije bio dovoljno detaljan.
- Očekujemo kvalitetnu završnu verziju te ne sumnjam da ćemo ju dobiti idući tjedan - rekao je Večernjem listu Raphaël Goulet, voditelj odjela koji će pregledati dokument.
- Ukoliko bude u redu, sporazum će biti usvojen u studenom - napomenuo je. Hrvatska se već šestu godinu zaredom nalazi u recesiji, a vladine mjere štednje i restriktivna politika središnje banke guše nadu u oporavak. Stoga je mogućnost korištenja novca iz europskih fondova, namijenjenog manje razvijenim dijelovima EU, glavni alat vlade u pokušaju izlaska iz krize. Uzimanje novca ujedno je i jedini ozbiljan posao Hrvatske u EU.
Partnerski sporazum, kojim se usuglašava financiranje za idućih sedam godina, potpisan je sa 17 od 28 zemalja, a Europska komisija se nada sporazumu i s ostalim državama do kraja mjeseca. Izgledno je međutim postizanje dogovora s nekim zemljama tek nakon što povjerenika za regionalnu politiku, Austrijanca Johannesa Hahna, zamijeni Rumunjka Corina Cretu u sklopu dolaska nove administracije.
- Ako sporazum s Hrvatskom i ne bude usuglašen prije dolaska nove povjerenice ništa se neće promijeniti - ističe Goulet u kantini zgrade Europske komisije.
- Možda će biti potrebni dodatni detalji, kao što je bio slučaj u nekim drugim zemljama, no ja vjerujem da će već u studenom sve biti usuglašeno, ovisno dakako o onome što dobijemo idući tjedan - dodaje. U njegovom uredu pet osoba radi na sporazumu s Hrvatskom, a šef Goulet zadovoljan je hrvatskim tempom u povlačenju novca. Napominje, međutim, da je najveća prepreka efikasnosti “nedovoljan broj ljudi” koji u Hrvatskoj radi na tome i “nedostatak iskustva”. Hrvatska je tek nakon lanjskog ulaska u EU počela koristiti kohezijsku politiku čiji je cilj smanjivanje gospodarskih i socijalnih razlika među europskim regijama.
Za razdoblje od 2007. do 2013. isplaćeno joj je 26,5 posto od iznosa kojeg je imala na raspolaganju, no novac se može dobivati do kraja 2016.
- To je sasvim korektna razina iskorištenog novca - ističe Lewis Dijkstra, analitičar Europske komisije.
- S obzirom da se nedavno priključila ne bi bilo pošteno Hrvatsku uspoređivati s drugim zemljama, no situacija je manje zabrinjavajuća nego u slučaju Rumunjske i Bugarske - kaže.
Nepripremljenost, netransparentnost i korupcija sprečavaju te dvije zemlje u efikasnom korištenju sredstava. Poput Hrvatske i one vide spas u fondovima.
- EU je Bugarskoj jedini izvor novca i stabilnosti - istaknuo je bugarski premijer Bojko Borisov prošli tjedan, samo nekoliko dana uoči osvajanja vlasti. Jedan hrvatski zaposlenik u javnoj upravi, često u Bruxellesu, kaže: “Dok se jake zemlje bave budućnošću EU-a i pravom politikom, siromašne zemlje ne vide ništa osim tih fondova”.
No iz Europske komisije poručuju da je uloga kohezijske politike nadišla regionalni razvoj i infrastrukturne projekte u koje je ranije odlazilo najviše novca.
- Ideja je stvoriti radna mjesta izgubljena tijekom krize - ističe Shirin Wheeler, glasnogovornica povjerenika za regionalnu politiku.
U prošlih sedam godina otvoreno je 593.690 radnih mjesta diljem Europe iako je kriza izbrisala poslove za milijune ljudi. Kohezijska politika pretvorena je u investicijsku politiku čiji je cilj pokretanje gospodarstva. Novcem se financiraju mala i srednja poduzeća, inovacije, obrazovanje, mjere za zapošljavanje i zaštita okoliša.
- Za neke zemlje to je bolna tranzicija jer nas još uvijek traže novce za gradnju cesta i prometne infrastrukture - ističe Wheeler. Od 8,6 milijardi namijenjenih Hrvatskoj, u promet bi trebalo otići 600 tisuća eura.
Jedan od projekata je Pelješki most za kojeg komisija traži detaljnu studiju izvedivosti što je uvjet za sve projekte iznad 50 milijuna eura.
- Zasad je nepoznato hoće li to biti most ili neki drugi oblik vezanja teritorija na hrvatskom jugu - kaže Wheeler. Međunarodni monetarni fond upozorio je u utorak kako bi eurozona mogla upasti u treću recesiju u posljednjih pet godina, te ponovno smanjio procjenu ovogodišnjeg rasta, ovaj put s 1,1 posto na 0,8 posto.
- Kohezijska politika bit će glavna investicijska poluga - istaknula je strastveno Wheeler, srušivši pritom bocu s vodom na prvom katu hotela Sheraton u Bruxellesu gdje je govorila o ambicioznom planu. Novac iz fondova trebao bi posrnulim gospodarstvima udahnuti zrak, budući da Europska komisija ne dopušta standardno oruđe – povećanje proračunskog deficita u cilju otvaranja radnih mjesta. Prema zajedničkom pravilu deficit ne smije prijeći 3 posto BDP-a. Kritičari pravila tvrde da bi dodatna državna potrošnja potaknula potražnju za proizvodima i uslugama otvarajući radna mjesta te da kohezijska politika nije dovoljna za izlazak iz krize. Zagovornici štednje upozoravaju pak da bi povećanje duga podiglo zemljama troškove zaduženja na međunarodnom tržištu, a time i nestabilnost koja bi mogla ugroziti zajedničku valutu euro.
No prvi znakovi usporavanja rasta u Njemačkoj, gospodarskom motoru EU-a, ohrabrile su Francusku i Italiju u napuštanju mjera štednje. Francuski premijer Manuel Valls poručio je Njemačkoj i Bruxellesu, zagovornicima štednje, da će smanjenje deficita na propisanu razinu u njegovoj zemlji biti sporije nego oni očekuju. Talijanski premijer Matteo Renzi tvrdi da će doći do političke nestabilnosti ako nastave štedjeti. Prijedlog lijevog centra i dalje ne nailazi na odobrenje Njemačke, Austrije, Nizozemske, skandinavskih i baltičkih zemalja. Reformirana kohezijska politika ono je što nude Hrvatskoj, Grčkoj, jugu Španjolske i Italije te ostalim manje razvijenim dijelovima kontinenta. Oko 34 posto proračuna EU-a bit će im na raspolaganju. Koliko će, međutim, novca doista biti isplaćeno ovisit će o vladama u pojedinim zemljama.
- Za povlačenje tih sredstava potrebna je moderna administracija - upozorava komisijin analitičar Dijkstra. Ministar regionalnog razvoja Branko Grčić prošli mjesec se u Bruxellesu sastao s predstavnicima Europske komisije s kojima je raspravio primjedbe na raniju verziju Partnerskog sporazuma poslanog iz Zagreba. Obje strane ističu da je važnija kvaliteta sporazuma nego brižna njegovog zaključenja.
- Kada nam idući tjedan stigne završna hrvatska verzija razmatrat ćemo ju između 4 i 6 tjedana - kaže Goulet. Bude li sporazum prihvaćen, krajem godine očekuje prihvaćanje operativnog programa koji iz njega proizlazi.
>>Izrada studije o pelješkom mostu još nije ni započela
>>Zračna luka Dubrovnik i pelješki most financirat će se iz fondova EU
Trazenje vise detalja za 8.6 milijardi Eurasia kredite iz EU Fonda je samo nacin da se za vuce sa vremenom a to je za Hrvatsku gubitak Gospodarstvu koje ovisi od tog Fonda koji je PO pravilu dodjeljen Hrvatskoj a susdrzan bez potrebe .Hrvatska je gurnuta u stranu na cekanja dok drugi bogatiji koriste fond bez problema I tako uvijek prednjace od siromasnijih koji su zapostavljeni . Ta Birokracija je jako poznato kod vecih sila koje manipuliraju u EU.Hrvatska treba shvatiti da se treba borit svom silom I nedopustiti da se ju zapostavljeni jer ce tako gubit u EU jer ne iskoristava svoju prednost u iskoristava ju EUFondova koji su namijenjeni Svima clanicama za uzdizanje Gospodarstva I standard a . To je Ono ako nismo sposobni da iskoristi mo to dobro Onda nismo ni trebali razmisljati o EU.potrosili smo sve I zaduzili se za EU a neznamo iskoristiti te uvjete Zalosno.Oklijevanje nas kosta koje necemo nikad nadoknadit.