Bude li razuma, aktualna vlada 
trebala bi imati skraćeni mandat

Preokret? Naravno da se nije dogodio nikakav preokret, niti je HDZ preko noći mogao poskočiti iznad SDP-a za gotovo 5 postotnih poena. Tko je god imao zdrave oči i logiku, vidio je i prije tu realnost.

Preokret se, dakle, dogodio kod anketara. Kao što se i predviđalo, oni su morali barem u zadnjoj predizbornoj anketi približiti se realnosti. Bilo bi opasno, zbog poslovne budućnosti, i dalje nastavljati s nizom, nazovimo to, prilično neuvjerljivih anketa. Bilo bi analitički točnije zaključiti da se preokret, istina zbio, ali prije godinu dana, kada su u Hrvatskoj održani prvi izbori za Europski parlament. Pobijedio je HDZ i njegova koalicije (s HSP-om AS Ruže Tomašić), pa kada je i na lokalnim izborima ostvaren vrlo solidan nastup, to je preokrenulo tijek političkih zbivanja u Hrvatskoj. Jer se na scenu vratila politička opcija za koju su mnogi smatrali da je već pokojna.

U tih godinu dana rastu HDZ-ove koalicije znatno pridonosi i vlada Zorana Milanovića, i nastavit će to činiti svojim nečinjenjem i neuspjehom. Budući da je već prilično jasno tko će pobijediti na predstojećim EU izborima 25. svibnja, mnogi već posežu za argumentom o nevažnosti EU izbora koji, kao, neće imati osobit utjecaj na hrvatski politički život. Opet krivo. Izbori iduće nedjelje uistinu neće biti “europski” (ne mogu to ni biti jer mi i dalje za EU govorimo “oni”, a u recesiji se i ne osjećamo kao Europljani), no bit će “hrvatski”. I imat će vrlo veliko značenje za našu političku scenu. Bit će to ispit, državni ispit iza kojega još slijedi ispit za “državnu maturu”, dakle parlamentarni izbori.

Prođe li SDP i njegova koalicija izrazito loše na ovim izborima, steći će se uvjeti da se realizira osnovni zahtjev, naum i potreba Hrvatske – da neuspješna vlada što prije odstupi. Uzmemo li, pak, rezultate istraživanja mišljenja javnosti realnijima kada je riječ o potpori građana premijeru Milanoviću, dolazimo do saznanja da četiri petine ispitanika zapravo ne pruža potporu njegovoj vladi. Milanović je, očito, već izgubio legitimitet. Moglo bi se čak reći da je time već stvorena i – velika koalicija. Čak ni njegovi zagriženi zagovaratelji više ne vjeruju da je on sposoban u idućih godinu i pol učiniti – preokret. U gospodarskim tokovima, naravno.

– Ako se ne mogu provesti mjere (reforme), besmisleno je i štetno nastaviti s ovom vladom, čekanjem se ništa ne postiže – kaže sada Nikica Valentić, ratni premijer. Rezultati izbora za EU parlament tu su, valja ponoviti, važni jer se ovdje, kao u atletici, zvonom označava ulazak u zadnji krug utrke. Koliko će još Milanović imati snage trčati, izuzetno je važno za Hrvatsku, jer ekonomisti kažu da sa svakim dodatnim mjesecom Hrvatska ulazi dublje u gospodarski glib i bit će teže kola izvući kad dođe taj čas. Pritom ne bismo više ni trebali govoriti o “prijevremenim izborima”. Ulaskom u službeno zadnju godinu mandata Vlade, a to će se kronološki dogoditi krajem ove godine, stječu se uvjeti da se iduće parlamentarne izbore nazove redovitima. Oni će takvi biti održe li se u siječnju ili u studenom 2015. Redoviti. Bude li sreće i razuma kod sviju, aktualna vlada bi ipak trebala imati skraćeni mandat i bilo bi važno da te potrebe postanu svjesni i u Banskim dvorima, kao i na Iblerovu trgu. Najavljivati i sada gospodarski i svekoliki preokret, kao što to i dalje čini premijer, realno, jest tek novo (samo)zavaravanje. U koje malotko vjeruje. I ne treba nam anketa da bi se to nepovjerenje potvrdilo.