Grad 4.0, potpuno digitalan, s dekarboniziranim urbanim središtem i kružnim gospodarenjem zgradama i prostorom, grad unaprijeđene mobilnosti i prometnog sustava, klimatski neutralan, sa zelenom infrastrukturom, tramvajima pogonjenim helijem, grad kao aplikacija... Jednom riječju – grad. Infantilno snatrenje nadobudnih urbanista i zanesenih arhitekata s previše umjetničke slobode i premalo ekonomske realnosti? Čista utopija ili dostižan cilj za 10 do 15 godina, kako ga je zamislila skupina od 120 stručnjaka koja je, u koordinaciji zagrebačkog Zavoda za prostorno uređenje, 12 mjeseci smišljala, raspravljala, računala i crtala Zagreb budućnosti? Pilot-projekt nazvan „blok_19“, koji bi trebao poslužiti kao putokaz budućem razvoju Zagreba, u osnovnim konturama premijerno je prikazan u petak na Večernjakovoj konferenciji Obnova Zagreba nakon potresa – godinu dana poslije, a detaljno će biti elaboriran u utorak na trodnevnom međunarodnom znanstvenom skupu na zagrebačkom Građevinskom fakultetu.
Dan prije Zagreb će obilježiti godinu dana od potresa koji je u studeno nedjeljno jutro 22. ožujka u 6 sati i 24 minute izbacio iz kreveta na ulice tisuće građana, oštetio 25 tisuća stanova, zgrada, kuća, javnih objekata i infrastrukture, prouzročio 86 milijardi kuna procijenjene štete i neprocjenjivo odnio jedan mladi život. Koju minutu prije ulice grada bile su, srećom, sablasno puste. Zahvaljujući totalnom lockdownu u koji smo se zbog pandemije zaključali samo tjedan dana prije, u potresu nije bilo više ljudskih žrtava. Što smo napravili godinu dana kasnije? Imamo Zakon o obnovi, Fond za obnovu, 683,7 milijuna eura na državnom računu iz europskog Fonda solidarnosti, popravljene ili uklonjene dimnjake i pokrpane zabatne zidove, 15 službeno odobrenih zahtjeva za obnovu i ljude koji izbjegavaju šetnju povijesnom jezgrom svoga grada zbog straha od urušavanja fasada sa zgrada kojima je istekao rok trajanja. A takvih je u središtu Zagreba gotovo trećina.
VIDEO Pogledajte kako je Zagreb izgledao na dan potresa, a kako izgleda danas
U popriličnom smo raskoraku, reklo bi se, između vizije Zagreba pogonjenog tehnološkom revolucijom i sadašnje razvaline u kojoj živimo. Pa ipak, ako cilj postavimo dovoljno visoko, i u slučaju neuspjeha podbacit ćemo iznad uspjeha ostalih. Zašto onda ne težiti obnovi Zagreba koja će rezultirati gradom kojim ćemo se moći ponositi u globalnim okvirima. Zlobnici bi rekli da Zagrepčani ionako nemaju što izgubiti. Konstrukcijska obnova, kako je postavljena Zakonom o obnovi, koštat će oko 40 milijardi kuna. Cjelovita obnova, kako ju je zamislila ekipa stručnjaka okupljena oko Zavoda za prostorno uređenje, traži, prema grubim procjenama, više od 100 milijardi kuna ulaganja. S čisto ekonomskog aspekta, novac bačen u konstrukcijsku obnovu neće se oploditi i bit će mrtvi kapital. Sredstva utrošena na grad budućnosti moći će se smatrati investicijom, riskantnim, ali privlačnim ulaganjem s velikom šansom za višestruki povrat na uloženo.
Kako je Hrvatska dobila povijesnu priliku u koronakrizi da resetira vlastiti davno prevladani i neodrživi ekonomski model i uz pomoć bespovratnih EU milijardi započne graditi moderno i na naprednim tehnologijama temeljeno gospodarstvo, tako i Zagreb mora iskoristiti katastrofu koja ga je snašla prije godinu dana kao priliku za cjelovitu revitalizaciju svoga urbanog središta po najvišim urbanističkim i građevinskim standardima 21. stoljeća. S obzirom na razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa i jeftinog novca, financijska konstrukcija u tom snatrenju ne bi trebala biti problem. Uostalom, radi se o projektu za čiju je realizaciju potrebno najmanje 15 godina. Čini se puno, ali to je još uvijek pet godina kraće od razdoblja vladavine pokojnog Milana Bandića.
Za ostvarenje takve vizije problem nisu ni ljudi, jer znanja imamo. Hrvatski arhitekti, urbanisti, građevinski konstruktori, konzervatori, sociolozi, ekonomisti, pravnici, ekolozi, energetičari i prometni inženjeri imaju što ponuditi. Uostalom, iz prijedloga obnove „bloka_19“, donjogradskog kvarta omeđenog Ilicom, Frankopanskom, Dalmatinskom i Medulićevom ulicom vidi se da svi oni lete visoko, da imaju ambicioznu viziju i da njihov plan korespondira s tehnološkim preokretom s kakvim se moderan svijet suočava već nekoliko godina. U taj vlak promjena Hrvatska i Zagreb moraju uskočiti što prije jer na nas u budućnosti više nitko neće računati. Na tome se ne smije štedjeti.
Definitvno sam za grad iz vizije ovih stručnjaka. Pitanje je samo čijim novcem i za čiju korist. Zovite me cinikom, ali imamo u igri i oko tristotinjak vlasnika prostora koji će se drastično obogatiti, imamo zaštićene stanare, imamo porezne obveznike i na kraju buduće generacije. Uz sve treba voditi i brigu o tome da taj centar dobije i prave 'urbane' stanare a ne ove koji se doslovno sedamdeset godina nisu brinuli o svojoj imovini.