U nedjelju, 22. ožujka, prošle godine potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru zatresao je Zagreb u 6:24 sati. Euromediteranski seizmološki centar javio je da se epicentar nalazio 7 kilometra sjeverno od središta Zagreba (Markuševec), na dubini od 10 km. Bio je to treći najjači potres u Zagrebu nakon Velikog potresa 1880. godine.
U 7:01 sati uslijedio je još jedan potres jačine 5,0 stupnjeva po Richteru. Treće jače podrhtavanje tla zabilježeno je u 7:41 sati, jačine 3,7 po Richteru. U nešto više od 24 sata nakon prvog potresa, na području grada Zagreba zabilježeno je 57 dodatnih potresa. Seizmološka služba objavila je da je do 14. travnja zabilježeno oko 145 potresa koje su osjetili građani, magnitude iznad 1,3 stupnja po Richterovoj ljestvici. Seizmografi su zabilježili još oko 850 potresa magnituda manjih od 1,3 stupnja.
Video - Trenutak potresa snimljen nadzornom kamerom
Odmah nakon prvoga potresa ekipe Crvenoga križa uputile su se na lokacije Klaićeve i Petrove bolnice gdje su pacijentima koji su izašli van podijelile deke i vodu. Na tri lokacije u gradu postavljeni su šatori Crvenoga križa – Zrinjevac, Mažuranićev trg i Trg Francuske Republike – predviđeni za smještaj ljudi u slučaju novoga potresa.
Vatrogasci Grada Zagreba u prvim su satima nakon potresa odradili 200-ak hitnih intervencija. Radilo se uglavnom o zatočenim osobama u stanovima, dizalima i slično, no u tim prvim satima imali su i ozbiljne požare poput velikog požara centrale u Draškovićevoj ulici, trafostanice na Bukovcu i požara krovišta u Kozari putevima. Već prve minute nakon potresa dojavljeni su požari u dvama bolnicama (na Srebrnjaku i u Petrovoj), a utvrđeno je da su nastali kao posljedica potresa. Za požar u katedrali u 8:33 sati također se pokazalo da je isti uzrok.
Video: Potresni prizori iz središta grada odmah nakon potresa
Vatrogasci su odradili 5440 hitnih intervencija, intervenirano je na 3060 adresa, na kojima je uklonjeno 4500 dimnjaka. Također je uklonjeno 1300 dijelova objekata, uglavnom crjepova, cigli i dijelova zabatnih zidova odnosno krovišta.
Istoga dana angažirano je 230 pripadnika Hrvatske vojske na raščišćavanju ruševina u centru grada. Angažirani su i inženjerijski strojevi i istovarivači koji su fasadu i crjepove koji su otpali utovarivali i odvozili iz središta grada. Također, ispred Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Hrvatska vojska podigla je tri šatora.
Video: Preseljenje inkubatora iz Petrove, pomagali navijači i vojska
Zbog potresa zgrada Klinike za porodništvo u Petrovoj ulici nije sigurna pa je odlučeno da se novorođenčad privremeno premjesti u grijani šator u Kliničkoj bolnici Dubrava koji je pripremljen za oboljele od COVID-19. U premještanju su pomagali navijači i vojska, a u teškoj situaciji nakon potresa na svijet su došle dvije bebe. Bad Blue Boysi i Torcidaši spašavali su inkubatore iz rodilišta i pomagali su očistiti nered prouzročen potresom.
Evakuirani su pacijenti Klinike za plućne bolesti Jordanovac jer je procijenjeno da je statika te bolnice loša i da je zgrada nakon potresa opasna za boravak. Teška su oštećenja pretrpjele i glavna zgrada ortopedije i dermatologije na Šalati, ispražnjena je zgrada u Božidarevićevoj ulici. Oštećena je i najstarija zgrada Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici, poznata kao Fischerova zgrada iz 1908./1909. godine. Stara zgrada Klinike za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice u Draškovićevoj također je oštećena.
Video - Odlomio se zid i pao na cestu
U Zagrebu je u potresima ozlijeđeno ukupno 27 ljudi, dok je 15-godišnja djevojčica stradala na svojoj adresi, u Đorđićevoj 13, gdje je živjela u stanu u suterenu, a u vrijeme potresa na nju je pala greda.
Video – Potres teško oštetio Đorđićevu ulicu
U potresu je najteže pogođeno središte grada, a već prvotne informacije pokazale su kako je šteta velika. Potresi su izazvali niz oštećenja na kulturno-povijesnoj graditeljskoj baštini grada Zagreba, a među ostalim, oštećen je južni toranj Zagrebačke katedrale.
Video: Oštećenja na Zagrebačkoj katedrali
Oštećene su i brojne stambene zgrade. Građani su javili da je u mjestima oko epicentra potresa – Podsljeme, Markuševec, Čučerje, Vugrovec, Kašina, Čučerje, Medvedski breg, Trnava, Popovec, Vidovec – situacija također jako loša zbog uništenih kuća.
Oštećene su zgrade brojnih institucija poput zgrade Sabora, Banskih dvora, brojne crkve, sveučilišni objekti, palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Strossmayerovu trgu, zgrada Muzeja za umjetnost i obrt...
Video: Trenutak potresa uhvaćen kamerom u crkvi u Remetama
Brojni mediji iz regije i svijeta izvještavali su o potresu. Britanski BBC prenio je vijest o snažnom potresu u Zagrebu navodeći kako je u njemu oštećena i zgrada Sabora, dok je američki Fox News prenio kako su rodilje u ogrtačima sa svojim novorođenim bebama istrčale u dvorište rodilišta u Petrovoj bolnici. Naveli su i da je legendarna zagrebačka katedrala oštećena, kao i to da je bila obnovljena nakon velikog potresa 1880. godine.
Video - Razorenost u užem centru Zagreba
Potres se dogodio u doba pandemije koronavirusa u Hrvatskoj, stoga su predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković pozvali građane na pridržavanje protuepidemijskih mjera i uputa Stožera civilne zaštite.
Čelnici europskih institucija izrazili su toga dana potporu Hrvatskoj i ponudili pomoć svojoj najmlađoj članici. A sarajevska gradska vijećnica bila je osvijetljena licitarskim srcem u znak podrške Zagrebu.
Gradonačelnik Milan Bandić proglasio je 23. ožujka prirodnu nepogodu prouzročenu potresom na području Grada Zagreba.
Osnovan je Fond za obnovu, na javnom su natječaju potvrdili i privremenog ravnatelja Damira Vanđelića. Do 9. ožujka Ministarstvo graditeljstva zaprimilo je 611 zahtjeva za obnovu, a iz Fonda se nadaju da će prva rješenja početi stizati uskoro. Zahtjev za obnovu upućuje se u Ministarstvo, gdje se obrađuje i prosljeđuje u Fond kako bi se dodijelio novac.
ne ponovilo se