U Hrvatskoj se trenutačno u prometnu infrastrukturu ulaže više od 25 milijardi kuna, a najviše tih sredstava dolazi iz EU fondova. Poručio je to ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković otvarajući u ponedjeljak u Opatiji 8. Kongres Hrvatskog društva za ceste Via Vita, koji se ove godine održava pod nazivom “Novo normalno”.
Ministar Butković podsjetio je da je Hrvatska ove godine spojila svoj teritorij Pelješkim mostom.
– Pokazali smo time svim skepticima pa i onima u Europskoj uniji da možemo uspješno provoditi velike infrastrukturne projekte – poručio je Butković.
Dodao je da se njegov resor pokazao vrlo uspješnim, ali i priznao da bi volio da se projekti realiziraju boljom dinamikom.
Autocesta do Dubrovnika
Cestovnom sektoru u idućem razdoblju na raspolaganju je 5,5 milijardi kuna iz Nacionalnog programa otpornosti i opravka (NPOO) te 10 milijardi kuna iz financijske perspektive.
Govoreći o brojnim projektima koji su završeni, trenutačno se realiziraju ili su u planu, ministar Butković je među ostalim podsjetio na Vladin zaključak o gradnji brzih cesta vrijedan šest milijardi kuna, a koji uključuje brzu cestu do Požege, Srijemsku transverzalu, obilaznicu Vukovara, brzu cestu prema Virovitici, spoj na most Gradiška te tunel Kozjak odnosno cestu Vučevica – Kaštela.
– To su sve projekti u visokoj fazi gotovosti, no morat ćemo u suradnji s Vladom vidjeti kako ih financirati, kroz zajmove, NPOO ili neke druge aranžmane – naglasio je Butković.
Sredstva iz NPOO i nove financijske perspektive, pak, najviše će biti usmjerena, što se prometnog sektora tiče, na željeznicu, za koju je Butković kazao da sada nije na odgovarajućoj razini. Na kongresu su čelnici cestarskih i željezničkih tvrtki govorili i o planovima građenja za sljedeće četverogodišnje razdoblje, a bilo je govora i o dugoročnijim projektima.
Tako je predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan naveo da je Program građenja i održavanja HAC–a od 2021. do 2024. “težak” 3,8 milijardi kuna, što je 66 posto više od prethodnog programa. Pri tome, istaknuo je, triput su veći iznosi iz EU fondova kao izvora financiranja nego u prethodne četiri godine. Inače, sve planirane HAC–ove investicije vrijedne su nešto manje od 20 milijardi kuna, no one će se realizirati u više programskih razdoblja.
Najvrjedniji je pritom projekt autocesta do Dubrovnika, 9,9 milijardi kuna, koja bi se trebala početi graditi krajem 2024., a dovršetak se očekuje nakon 2028. No Huzjan je napomenuo da još nije odlučeno hoće li se ta prometnica graditi kao puni profil autoceste ili poluprofil. Iste godine trebala bi početi i gradnja autoceste Križišće – Selce i Novi Vinodolski – Senj, a vrijednost tog projekta je 3,2 milijarde kuna. I ta dionica mogla bi se graditi kao poluprofil autoceste.
Novi sustav naplate cestarine vrijedan 500 milijuna kuna financirat će se iz NPOO–a. Početak radova očekuje se sljedeće godine, a završetak 2025. Darko Barišić iz HŽ Infrastrukture iznio je podatak da je vrijednost investicija te tvrtke od 2021. do 2025., koje se pokrivaju sredstvima iz EU fondova, 10,7 milijardi kuna, dok se iz ostalih izvora financiraju projekti vrijedni 3,5 milijardi kuna.
Gledajući dugoročnije, do 2030. ukupna vrijednost radova na projektima HŽI–a iznosi 5,4 milijarde eura, a time će se obnoviti i modernizirati 780 kilometara pruga. Trenutačno je, prema Barišićevim podacima, u tijeku projektiranje 460 kilometara pruga, a ukupna vrijednost tih projekata iznosi četiri milijarde eura.
U tijeku su natječaji za radove na 90 kilometara pruga, a njihova vrijednost je 550 milijuna eura dok su u tijeku radovi na 230 kilometara pruga, a oni su vrijedni 850 milijuna eura.
Srijemska transverzala
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić kazao je da njegova tvrtka u sljedećem četverogodišnjem razdoblju očekuje ukupni planirani prihod od 11,2 milijarde kuna uz rekordno povlačenje sredstava iz fondova EU.
Pri tome će HC imati najviše investicije dosad, uz rast od 35 posto u odnosu na prethodni program. Kao strateške investicije u sljedećem razdoblju, uz cestovno povezivanje juga Hrvatske i cestu D403, Škorić je još istaknuo multimodalnu platformu splitske aglomeracije što znači da će se graditi 21,5 kilometara brze ceste, a procijenjena vrijednost tog projekta je 2,4 milijarde kuna.
Dosad je ugovoreno 175 milijuna kuna, a pred ugovaranjem je 254 milijuna kuna. Na Podravskom ipsilonu gradit će se dionica Koprivnica – Križevci, vrijedna 845 milijuna kuna, te dionica Farkaševac – Virovitica čija je procijenjena vrijednost 2,5 milijardi kuna.
Gradnja prometnice od čvora Vučevica na A1 do Kaštela koštat će 900 milijuna kuna, a ceste od Kaštela do Kopilice 1 milijardu kuna. Srijemska transverzala bi pak, kako je poručio Škorić, trebala Ilok povezati s A3 i time vratiti život u taj kraj koji je, kako je istaknuo, prometno najnedostupniji u cijeloj državi.
>> VIDEO Austrija zatvara restorane, barove i trgovine: Vlada uvodi obavezno cijepljenje od 1. veljače