Više od 40 posto svjetske populacije

Čak 3,6 milijardi ljudi živi na mjestima koja su jako ranjiva na klimatske promjene

Čak 3,6 milijardi ljudi živi na mjestima koja su jako ranjiva na klimatske promjene
03.03.2022.
u 13:01
Ovo izvješće o klimi do sada je najtemeljitije, ali i najdramatičnije. Glavna je njegova poruka da klimatske promjene, odnosno porast emisija stakleničkih plinova toliko brzo zahvaćaju planet da bi neke zajednice mogle uskoro izgubiti sposobnost da im se prilagode.
Pogledaj originalni članak

Znanstvenike koji su se uključili u završni online sastanak Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) dočekalo je iznenađenje.

– Najprije, dopustite da zahvalim Ukrajini te ponudim ispriku u ime svih Rusa koji nisu mogli spriječiti ovaj sukob. Svi oni koji znaju što se događa ne uspijevaju pronaći bilo kakvo opravdanje za ovaj napad na Ukrajinu – poručio je Oleg Anisimov, šef moskovske delegacije pri ovom tijelu. Sastanak nije bio javan, no zapisnici u kojima se može pročitati ova poruka objavljeni su i dostupni, prevedeni i neovisno potvrđeni.

Ovo izvješće o klimi do sada je najtemeljitije, ali i najdramatičnije. Glavna je njegova poruka da klimatske promjene, odnosno porast emisija stakleničkih plinova toliko brzo zahvaćaju planet da bi neke zajednice mogle uskoro izgubiti sposobnost da im se prilagode. Ipak, zajedničko djelovanje svjetskih vlada kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova te pripremilo zajednice da se nose s globalnim zatopljenjem moglo bi doprinijeti tome da se izbjegne najgore scenarije.

Prvi je dio ovog izvještaja koji se bavio znanstvenim aspektima objavljen ranije, dok je ovaj drugi dio koncentriran na konačne učinke klimatskih promjena na ljude i ekosustav. Slijedi još i treći dio, i to u travnju, on će se baviti mogućnostima kojima se čovječanstvo može boriti protiv ove sile, odnosno smanjiti količinu stakleničkih plinova. U glavnim točkama izvješća stoji da više od 40 posto svjetske populacije, između 3,3 i 3,6 milijardi ljudi, živi na mjestima i u situacijama koje su jako ranjive na klimatske promjene. Ako temperature nastave rasti, ni novac ni planiranje neće biti dovoljni da se promjenama prilagode. Primjerice, porast razine mora poništit će mjere obrane od ekstremnog nevremena jer će erodirati obala, dolazit će do poplava i gubitka izvora pitke vode. Ako globalna temperatura naraste za 1,5 Celzijev stupanj u odnosu na predindustrijsku, neke će promjene u okolišu biti nemoguće preokrenuti, moglo bi doći do oslobađanja viška emisija ugljika iz prirodnih rezervoara poput arktičkog permafrosta ili šuma.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.